Humus ima posebno mjesto u svjetskom kulinarstvu, kao i u srcima brojnih gurmana. Ovaj neodoljivi kremasti mediteranski namaz prozvan je najzdravijim od svih namaza jer sadrži obilje bjelančevina, minerala, vitamina, aminokiselina, vlakana i brojnih drugih nutrijenata, a osim toga je i iznimno ukusan. Naziv ovog ukusnog i lako probavljivog jela potječe iz arapske riječi hummus, što znači slanutak. Prema predaji, ta drevna mahunarka rasla je u legendarnim babilonskim vrtovima, a do danas ostaje omiljena namirnica mnogih bliskoistočnih naroda.
Arheološki nalazi pokazuju da se slanutak već više od deset tisuća godina uzgaja na Bliskome istoku, odakle je dospio do stare Grčke i Rima te se njihovim utjecajem proširio na širem području Sredozemlja. Nije poznato kad je i gdje točno nastao namaz od slanutka, no mnoge države sebe nazivaju domovinom humusa, tvrdeći da je on njihovo izvorno jelo. Najviše se humusom tradicionalno ponose Izrael i Libanon, pa se neki od najboljih tradicionalnih humusa mogu kušati upravo u tim zemljama. Zapravo, Libanon i Izrael se jako dugo nisu mogli dogovoriti oko toga odakle humus potječe, pa je čak došlo i do diplomatske krize oko tog pitanja. Kao „mirotvorni“ odgovor na tu pomalo bizarnu situaciju snimljeni su filmovi „Make Hummus Not War“, „The Hummus Enforcement Agency“ i „Hummus! The Movie“ koji poručuju kako bi humus trebao spajati, a ne razdvajati ljude.
Tradicionalno, smatra se kako domaći, kremasti humus treba imati samo par visokokvalitetnih sastojaka - slanutak, tahini, maslinovo ulje i češnjak. Naravno, u humus se mogu dodavati i brojni drugi sastojci i namirnice, od cikle pa sve do čokolade, a ono što nas uvijek iznova oduševi kod ovog namaza je njegova beskrajno kremasta tekstura, bogat okus i sitost koju osjećamo nakon što ga jedemo.
Međunarodni dan humusa
Kao što smo već rekle, danas je Međunarodni dan humusa, a utemeljio ga je Ben Lang, internetski stručnjak iz Tel Aviva, 2012. godine. Langova ideja o Danu humusa prihvaćena je širom svijeta jer se mnogi slažu da nije važno odakle ovaj namaz potječe, nego je najbitnije njegovati bogatu tradiciju uživanja u humusu koji je omiljen upravo zbog svoje svestranosti.
Na Bliskome istoku humus je nezaobilazan dio predjela, takozvane meze. Obogaćuje se maslinovim uljem i začinima te se poslužuje na velikom tanjuru, kao prilog uz pita kruh, falafel, razno povrće (npr. rajčice, luk, patlidžane, salatu od krastavaca), ribu, pečenu piletinu...
U svakoj nacionalnoj kuhinji u kojoj je tradicionalno prisutan humus ima osebujan „štih“ - primjerice, Turci pripravljaju humus tako što umjesto maslinova ulja dodaju maslac, a Grci običavaju dodati jogurt. Na Zapadu je najpopularniji način posluživanja humusa kao hladnog namaza, odnosno umaka za svježe povrće, krekere, kukuruzni čips. Kako god da bilo, jedno je sigurno – svijet voli humus.
Ako se i ti nalaziš među ljubiteljima ovog namaza, donosimo ti u nastavku tri recepta koja moraš isprobati napraviti u svojoj kuhinji. Vjeruj nam, nećeš požaliti.