Lipanj je inače znan kao prijelazni mjesec iz proljeća u ljeto, no ove nam se godine činilo kako više nalikuje kraju srpnja ili pak početku kolovoza. Sparine i vrućine koje su zatekle Hrvatsku za većinu stanovništva već su danima nesnosne, a meteorolozi stalno najavljuju daljnje toplinske valove. Iako odmah na vlastitoj koži možemo osjetiti da je previsoka temperatura neugodna za naše tijelo i organizam, znaš li zapravo što se događa s nama za vrijeme velikih vrućina?
Za početak, vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Mnogi će se ljudi tako osjećati sporo, slabo i bezvoljno, a osobama s krvožilnim bolestima se osobito preporuča mirovanje i traženje spasa u debelom hladu.
Prema riječima stručnjaka, visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika i djecu. U situacijama naglog rasta temperatura ljudi mogu osjetiti da otežano dišu ili pak dolazi i do napadaja astme, koja može biti opasna. Uz to, na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.
Zbog svega toga, za vrijeme velikih toplinskih valova povišen je broj srčanih udara, a visoka UV zračenja mogu izazvati i opekline na široj populaciji. Tijelo može i dehidrirati te će se tako opteretiti rad bubrega i jetre, a kako bi izbjegla sve ove štetne posljedice jako visokih temperatura, u nastavku ti donosimo pet savjeta koji zlata vrijede u ovakvim trenucima.