Gljive mnogi ne vole ili samo misle da ih ne vole, jer ih nisu željeli ni probati u mnogim jelima, što je prava nepravda jer se radi o skupini namirnica koja obiluje mineralima, vitaminima i nutritivno je vrlo bogata. Gljive su zapravo posebna skupina biljaka koje uspjevaju rasti u gotovo svim klimatskim područjima, a računa se da na svijetu postoji preko 50.000 vrsta gljiva, od kojih je samo 200 jestivo.
Osim što su od davnina korištene za vrenje, i to za proizvodnju kruha, piva ili vina, danas je poznato da gljive sadrže i prirodne antibiotike i imunostimulanse koji osnažuju naš organizam i pomažu nam u borbi protiv upala, pa bismo ih zato svakako trebali što češće konzumirati.
Recepti s gljivama sežu u daleku povijest, pa se tako vjeruje da je u kulinarstvu kineske civilizacije upotreba gljiva poznata već 7000 godina, a čak su i stari Rimljani uživali u mnogim specijalitetima s gljivama. Do prije 200 godina vrganji, blagve i gomoljače smatrale su se luksuznim namirnicama i specijalitetima koje su si samo odabrani mogli priuštiti. Objektivno je teško pronaći namirnicu koja je tako prilagodljiva kao gljiva – može ih se spremati na sto različitih načina, ukusne su i vrlo hranjive, a u prosjeku sadrže i više proteina od ostalog povrća. Šampinjoni i vrganji po udjelu proteina među najbogatijim su gljivama svijeta, a zanimljivo je kako gljive ne sadrže ni saharozu ni škrob pa su vrlo pogodne za ljude oboljele od dijabetesa.
Uz velike količine vitamina B1, B2, C i D, gljive obiluju i dijetalnim vlaknima te kalijem, željezom i cinkom, a uz to su i jedine namirnice biljnog podrijetla koje u svom sastavu sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kod sprječavanja rahitisa i drugih bolesti kostiju. Uz sve to, pojedine gljive iznimno su bogate antioksidansima te snižavaju kolesterol i poboljšavaju krvotok, a uravnotežuju i razinu šećera u krvi, pomažu u regulaciji probave i djeluju antireumatski i antialergijski.
Posebno je bitno napomenuti, sada kada svijetom hara smrtonosni korona virus, da gljive imaju i funkciju jačanja našeg imunološkog sustava te da djeluju poput probiotika, što znači da pomažu našem organizmu da se uspješno obrani od štetnih tvari i stranih organizama. Upravo iz svih ovih razloga u istočnjačkoj se medicini gljive već stoljećima koriste u liječenju i prevenciji različitih bolesti, a danas su posebno popularne kao namirnica koja se propisuje onkološkim bolesnicima, jer smanjuju rast stanica raka.
U Hrvatskoj su najpoznatije i najčešće korištene gljive vrganji, šampinjoni, tartufi, shitake, smrčak, lisičke, trube i bukovače, a iako im nekada cijena može biti visoka, itekako se isplati kupovati gljive i svoj meni obogatiti ovim vrijednim namirnicama. S obzirom da su bogate proteinima, gljive se posebno preporuča veganima i vegetarijancima.
Kako bi se i sama mogla okušati u pripremi gljiva, pripremile smo ti tri jednostavna recepta uz koja ćeš sigurno zavoljeti ovu nepravedno omraženu hranu.