Narančasta, crvena, žuta i ljubičasta zaštitne su boje jeseni pa nije ni čudo da s prvim hladnijim danima uživamo u bundevama, jabukama, cikli, šljivama i mrkvama. Još jedna šarena namirnica bez koje gastro jesen ne može započeti je batat.
Batat je gomoljasta biljka porijeklom iz tropskih krajeva Središnje i Južne Amerike gdje se uzgaja i jede preko 5 tisuća godina. Svakodnevno su ga koristile drevne Maje i Inke, no u Hrvatskoj se službeno počeo uzgajati tek 2006. godine. Iako se radi o tropskoj biljci, najviše ga vežemo uz jesenska jela jer teksturom i okusom podsjeća na mješavinu krumpira i bundeve. Osim narančastog batata postoje ružičasti, ljubičasti i crveni batat, a bijela i žuta vrsta nešto je manje slađa od ostalih.
Zanimljiva stvar kod batata je to što se termičkom obradom potpuno mijenja njegov okus. Naime, batat sadrži enzime koji se aktiviraju pri 57 stupnjeva Celzijevih i počinju razgrađivati škrob u jednostavnije šećere. Zato će dugotrajnije pečenje na manjoj temperaturi osigurati da batat bude slađi i puniji okusom.
Osim što je bogat škrobom, batat je prepun beta karotena i ima ga gotovo 1700 puta više nego krumpir. Osim toga, odličan je izvor vitamina C i E, te sadrži antocijane koji su snažni antioksidansi. Pogodan je za dijabetičare i ima značajno niži glikemijski indeks od krumpira. Jedinstveni sastav batata osigurava nam duži osjećaj sitosti i tako može doprinijeti održavanju optimalne tjelesne težine.
Odlično će se uklopiti ne samo u jelovnike odraslih, nego i djece i dojenčadi. Možemo ga pripremati kao glavno jelo, prilog, desert ili snack, a najbolji je kada ga jedemo cijelog, s korom. Kora je također važan izvor vlakana koji pomažu osigurati pravilnu probavu.