Što uzrokuje proljetne alergije?
Najveći "okidač" proljetnih alergija i jedan od najvećih alergena je pelud - drveće, trava, korov i druge biljke otpuštaju sićušna zrnca peludi u zrak kako bi se razmnožavali, a kada pelud dospije u nos nekoga tko je alergičan, izazove pomutnju u imunološkom sustavu. On tada vidi pelud kao opasnost i oslobađa antitijela koja napadaju alergene, što dovodi do oslobađanja kemikalija zvanih histamini. Upravo histamini izazivaju curenje iz nosa, svrbež očiju i druge simptome koji su dobro poznati svima koji se bore s proljetnim alergijama.
Tu je pelud koju ispušta drveće, kada se tijekom kasne zime i ranog proljeća ponovno vraća u život i cvjeta, a česti "krivci" su breza, ljeska, čempres, hrast. Postoji i pelud trave, ali i pelud korova, kao što su ambrozija, pelin i kopriva. Prema Peludnom kalendaru za kontinentalnu Hrvatsku, rano proljeće je vrijeme polenacije stabala, dok se visoka razina peludi trava uglavnom očekuje tijekom svibnja i lipnja. Pelud korova najveću razinu peludi u zraku pokazuje krajem srpnja, tijekom kolovoza i rujna.
Razina peludi također je posebno visoka u vjetrovitim danima kada vjetar pokupi ova zrnca i nosi ih kroz zrak. Kišni dani, s druge strane, ispiru alergene. No, pelud nije jedini alergen na koji treba obratiti pažnju. S proljetnim kišama povećava se rast plijesni unutar i izvan naših domova, a proljetno čišćenje podići će prašinu i grinje, a to su također poznati alergeni.