Zamisli situaciju: upravo si se vratila s godišnjeg i svi oko tebe komentiraju kako si potamnjela. Tvoj osunčani ten ističe te i sjajno se slaže s ljetnim odjevnim kombinacijama. Jasno da ljudi na more ne idu samo kako bi dobili malo 'boje', no to je, barem potajno, većini na listi prioriteta. Uostalom, jesi li uopće bila na moru ako tvoj ten nije preplanuo – pitali bi se neki.
Da bi došli do preplanulog tena mnogi će sate provoditi na suncu, a nerijetko će u tome pretjerati pa će se kući vratiti s crvenilom i kožom koja se ljušti. Koliko god da nam je preplanulost privlačna, treba imati na umu da ni u čemu ne treba pretjerati i da prvenstveno treba misliti na zdravlje naše kože.
Zašto ljeti tamnimo?
Sunčeve zrake 'hrane' nas D vitaminom i usrećuju i zato ih volimo. No 'prženje' na suncu ima više štete nego koristi. Sunce zrači štetne UV-A i UV-B zrake. UV-A zrake prodiru dublje u kožu i oštećuju njen srednji sloj što s godinama može dovesti do sunčevih pjega i gubitka elastičnosti. UV-B zrake prodiru u površinski sloj i stvaraju preplanuli ten. Preplanulost za kojom većina žudi zapravo je tek obrambeni mehanizam naše kože. Tako se naš najveći organ štiti od štetnih utjecaja sunčevih zraka.
''Da bi se zaštitila od UV zraka, stanice pigmentas pod nazivom melanociti počinju proizvoditi više melanina. Povećani melanin tu je kako bi apsorbirao sunčevu svjetlost i kako te štetne zrake ne bi prodrle dalje u kožu i oštetile stanice'', objašnjava dermatologinja dr. Natalia Spierings za portal Stylist.
U najširem smislu, preplanulost je odgovor naše kože na štetna zračenja i zato nije toliko zdrava koliko mislimo. Za svakoga je 'morski' ten nešto drugo – jedni brzo 'pocrne', dok drugi i nakon tri tjedna dobiju samo malo zlatno-crvenkaste boje. I to je u redu.
Kako se sigurno sunčati?
Zato se na godišnjem odmoru ne treba pod svaku cijenu 'pržiti' jer to može ostaviti dugoročne posljedice, uključujući povećani rizik od raka kože. Budi umjerena u izlaganju suncu i svakako nanosi kremu s visokim zaštitnim faktorom, šešir i sunčane naočale te izbjegavaj sunčanje u najtoplijem dijelu dana.
Kako za Stylist kaže dermatologinja, zdravija alternativa jest nanošenje kreme za samotamnjenje. No ni krema za samotamnjenje najčešće ne pruža adekvatnu zaštitu od sunčevih zraka.
Umjesto neopreznog sunčanja, radije misli dugoročno i 30 minuta prije plaže nanesi zaštitni faktor. Obavezno namaži lice (prvo kremu istisni na dlan pa s dlana na lice), nos, uši, ramena i prsa te ponavljaj mazanje svaka dva sata, češće nakon izlaska iz vode ili brisanja ručnikom. Poslije izvjesnog vremena slabe sastojci u kremi za sunčanje pa je nije dovoljno nanijeti jednom u danu.
A ako već želiš potamnjeti, na suncu, uz spomenute mjere opreza, provodi maksimalno dva do tri sata. Sve iznad toga moglo bi ti učiniti više štete nego koristi jer koža pamti neopreznost. Na oprezu posebno trebaju biti ljudi svijetle puti – znamo da bi vjerojatno i oni htjeli dobiti malo boje, no najbolje bi bilo da na sunce odlaze rano ujutro i kasno poslijepodne.
Tijekom uživanja na suncu mijenjaj položaj da bi smanjila rizik od opeklina. U pauzama od sunčanja traži hlad, a nakon sunčanja dobro je posegnuti za hidratizirajućim gelovima.
Ne brini, i uz oprezno sunčanje stići ćeš 'uloviti' malo boje i najvažnije, očuvati zdravlje svoje kože.