Od 10 ujutro do 17 sati poslijepodne ne bi se uopće trebalo izlagati direktnom suncu te bi trebalo izbjegavati boravak na otvorenom. Ako si prisiljena boraviti vani, potrebno je nositi prozračnu odjeću, šešir i sunčane naočale te se zaštititi zaštitnim faktorom. Naravno, uz sve ovo treba ostati hidratiziran i piti jednu i pol do dvije litre vode. Sve su ovo smjernice koje, usudit ćemo se reći, slušamo već godinama uslijed užarenih ljetnih dana.
No, nerijetko se dogodi da ih u praksi baš i ne primijenimo - ili pak mislimo da smo izdržljiviji nego što jesmo. Netočno. Visoke temperature itekako mogu ostaviti traga na odraslima, ali i na djeci. Zapravo, treba biti posebno oprezan kad se djecu izlaže suncu i bolje se pridržavati hlada. Mališane treba zaštiti na sve moguće načine, a one malo starije treba odgovoriti od odlaska na igralište usred zvizdana. Ni mlađi naraštaji, naime, nisu imuni na toplinsku slabost ili, u najgorem slučaju, toplinski udar.
Podsjetimo, toplinska slabost nastaje uslijed dehidriranja. Osoba će pokazati simptome smušenosti, a mogla bi patiti i od vrtoglavice i mučnine. Uz to, može i povraćati, biti blijeda i jako oznojena te se čak i onesvijestiti. Simptome treba na vrijeme primijetiti, smjestiti je u hladniju prostoriju te rashladiti. Najbolje ju je pozicionirati u ležeći položaj s blago podignutim nogama te joj nadoknaditi gubitak tekućine.
Kako smo već pisali, u vodi rastopi pola čajne žlice kuhinjske soli i šest čajnih žlica šećera i obavezno prati stanje osobe. To vrijedi i za djecu. Oni ove znakove mogu pokazivati ako su bili izloženi neadekvatnim uvjetima, uključujući i trčanje na suncu. Ipak, ne poboljšava li se osobi stanje nakon pola sata, potrebno je zvati hitnu pomoć.
Sve o simptomima toplinskog udara kod djece i kako ga spriječiti - pročitaj u nastavku.