Revolucionarka s perom u ruci: Tko je Margaret Atwood, žena čije su knjige postale hit milenija?

Margaret Atwood je ime književnice koja je preko noći postala jedna od najčitanijih i najpopularnijih spisateljica svih vremena, a njezina se djela ekraniziraju iz godine u godinu. U čemu je tajna uspjeha ove samozatajne Kanađanke?

Revolucionarka s perom u ruci: Tko je Margaret Atwood, žena čije su knjige postale hit milenija?

Sigurno si i ti gledala, čitala ili barem čula za priču "Sluškinjina priča" koja je prije nekoliko godina pokorila svijet i na ljestvice najprodavanijih autora današnjice na prvo mjesto poziciniorala kanadsku književnicu Margaret Atwood za koju je do tada malo tko čuo, iako je pisala već dugi niz desetljeća. 

Samozatajna 80-godišnjakinja tako se preko noći našla u žiži javnosti, a njezino su ime u rekordnom roku naučili ljudi diljem svijeta. Uspjeh serije "Sluškinjina priča" lansirao je prodaju njezinih romana u zvjezdanu orbitu, a ona je postala simbol otpora, kritike današnjeg društva, ikona feminizma i za mnoge proročica mračne budućnosti koja nam predstoji ako iz temelja ne počnemo mijenjati današnje političke trendove. U gotovo 60 godina aktivnog spisateljskog rada, Atwood je izdala 18 knjiga poezije, 18 romana i 11 publicističkih knjiga, a okušala se i u pisanju za djecu, ilustriranju svojih dijela i pisanju kratkih priča. Iako je za svoj rad osvajala nagrade i bila vrlo cijenjena od struke, šira javnost ju je, kao što smo već rekli, upoznala tek nedavno. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Priče ove slavne autorice bave se često mučnim temama roda i identiteta, religije i mitova, kao i moći jezika, ekološkim promjenama i politikom. Iako je svoje danas najslavnije romane objavila prije tridesetak godina, čini se kako nikada nisu bili aktualniji i bitniji, a to su prepoznale i velike filmske i televizijske produkcijske kuće koje su neke stare likove, teme i priče oživjele i približile ih publici cijelog svijeta. 

Tako je roman "Sluškinjina priča", koji je prvi puta objavljen 1985. ugledao svjetlo dana i na filmskom platnu davne 1990. kada ga je adaptirao redatelj Volker Schlöndorff, a film je dobio osrednje kritike. Sljedeća adaptacija tog romana dogodila se 2000. kada je "Sluškinjina priča" postala opera koja se igrala u Londonu, Kopenhagenu i Bostonu. Nakon što je televizijska serija iz 2017. proslavila roman i u samo jednoj godini dobila čak 8 Emmy nagrada, ova priča o distopijskom društvu u kojem su žene podređene sustavu i muškarcima koji ih koriste isključivo kako bi rađale djecu, postala je jedna od najčitanijih u 21. stoljeću. Ne čudi stoga što je 2019. izdana i ilustrirana verzija knjige u formi stripa, koja se također razgrabila s polica knjižara. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Uspjeh serije zagarantirao je medijsku pažnju Atwood i osigurao joj vjerne čitatelje koji su razvili interes i ljubav prema njezinom stilu pisanja, temama i često vrlo mračnoj atmosferi koju je uvijek vrsno znala doživjeti na stranicama svojih romana. Jedna ekranizacija vodila je do druge, pa je tako došlo i do snimanja miniserije "Alias Grace" po istoimenom romanu Margaret Atwood, a koja govori o kompleksnom odnosu između laži i istine te priča uznemirujuću sudbinu sluškinje upletene u misterioznom ubojstvu u Novoj Engleskoj u 19. stoljeću. 

Spomenuli smo kako danas feministički krugovi smatraju Margaret Atwood svojom junakinjom, no zanimljivo je i kako sama autorica dugo nije željela da se njezina djela interpretiraju isključivo kroz prizmu borbe spolova i rodova. Tako je ova velika književnica uvijek napominjala kako svoje knjige ne smatra feminističkima, već jednostavno socijalno realističnima. Oduvijek je napominjala kako se bavi stvarima iz ženske perspektive, jer je i sam žena te joj je tako lakše pisati, a stvari koje ju doista zanimaju nisu pitanja roda i spola već politička pitanja o tome kako nastaje totalitarizam i koje su njegove značajke kojih bismo se trebali itekako bojati i i u budućnosti. 

Neovisno o tome mislimo li da je Atwood feministkinja ili nije, jedno je sigurno - svojim je djelima udružila žene diljem svijeta i pokrenula masovne proteste koji su uvelike koristili ikonografiju njezinih knjiga u svojim vizualnim identitetima ne bi li lakše poslali poruku. Tako su crveni ogrtači i bijele kape na ženama postale simboli represije, ali i otpora kojima pripadnice nježnijeg spola danas pokušavaju poručiti da budućnost poput one opisane u "Sluškinjinoj priči" jednostavno nije opcija. 


Izdvojile smo tri knjige ove velike autorice koje svakako trebaš pročitatikako bi i sama shvatila zašto se oko njezinih djela stvorila takva fama.

1/4