Revolucionarka s perom u ruci: Tko je Margaret Atwood, žena čije su knjige postale hit milenija?

Margaret Atwood je ime književnice koja je preko noći postala jedna od najčitanijih i najpopularnijih spisateljica svih vremena, a njezina se djela ekraniziraju iz godine u godinu. U čemu je tajna uspjeha ove samozatajne Kanađanke?

Revolucionarka s perom u ruci: Tko je Margaret Atwood, žena čije su knjige postale hit milenija?

Sigurno si i ti gledala, čitala ili barem čula za priču "Sluškinjina priča" koja je prije nekoliko godina pokorila svijet i na ljestvice najprodavanijih autora današnjice na prvo mjesto poziciniorala kanadsku književnicu Margaret Atwood za koju je do tada malo tko čuo, iako je pisala već dugi niz desetljeća. 

Samozatajna 80-godišnjakinja tako se preko noći našla u žiži javnosti, a njezino su ime u rekordnom roku naučili ljudi diljem svijeta. Uspjeh serije "Sluškinjina priča" lansirao je prodaju njezinih romana u zvjezdanu orbitu, a ona je postala simbol otpora, kritike današnjeg društva, ikona feminizma i za mnoge proročica mračne budućnosti koja nam predstoji ako iz temelja ne počnemo mijenjati današnje političke trendove. U gotovo 60 godina aktivnog spisateljskog rada, Atwood je izdala 18 knjiga poezije, 18 romana i 11 publicističkih knjiga, a okušala se i u pisanju za djecu, ilustriranju svojih dijela i pisanju kratkih priča. Iako je za svoj rad osvajala nagrade i bila vrlo cijenjena od struke, šira javnost ju je, kao što smo već rekli, upoznala tek nedavno. 


Priče ove slavne autorice bave se često mučnim temama roda i identiteta, religije i mitova, kao i moći jezika, ekološkim promjenama i politikom. Iako je svoje danas najslavnije romane objavila prije tridesetak godina, čini se kako nikada nisu bili aktualniji i bitniji, a to su prepoznale i velike filmske i televizijske produkcijske kuće koje su neke stare likove, teme i priče oživjele i približile ih publici cijelog svijeta. 

Tako je roman "Sluškinjina priča", koji je prvi puta objavljen 1985. ugledao svjetlo dana i na filmskom platnu davne 1990. kada ga je adaptirao redatelj Volker Schlöndorff, a film je dobio osrednje kritike. Sljedeća adaptacija tog romana dogodila se 2000. kada je "Sluškinjina priča" postala opera koja se igrala u Londonu, Kopenhagenu i Bostonu. Nakon što je televizijska serija iz 2017. proslavila roman i u samo jednoj godini dobila čak 8 Emmy nagrada, ova priča o distopijskom društvu u kojem su žene podređene sustavu i muškarcima koji ih koriste isključivo kako bi rađale djecu, postala je jedna od najčitanijih u 21. stoljeću. Ne čudi stoga što je 2019. izdana i ilustrirana verzija knjige u formi stripa, koja se također razgrabila s polica knjižara. 


Uspjeh serije zagarantirao je medijsku pažnju Atwood i osigurao joj vjerne čitatelje koji su razvili interes i ljubav prema njezinom stilu pisanja, temama i često vrlo mračnoj atmosferi koju je uvijek vrsno znala doživjeti na stranicama svojih romana. Jedna ekranizacija vodila je do druge, pa je tako došlo i do snimanja miniserije "Alias Grace" po istoimenom romanu Margaret Atwood, a koja govori o kompleksnom odnosu između laži i istine te priča uznemirujuću sudbinu sluškinje upletene u misterioznom ubojstvu u Novoj Engleskoj u 19. stoljeću. 

Spomenuli smo kako danas feministički krugovi smatraju Margaret Atwood svojom junakinjom, no zanimljivo je i kako sama autorica dugo nije željela da se njezina djela interpretiraju isključivo kroz prizmu borbe spolova i rodova. Tako je ova velika književnica uvijek napominjala kako svoje knjige ne smatra feminističkima, već jednostavno socijalno realističnima. Oduvijek je napominjala kako se bavi stvarima iz ženske perspektive, jer je i sam žena te joj je tako lakše pisati, a stvari koje ju doista zanimaju nisu pitanja roda i spola već politička pitanja o tome kako nastaje totalitarizam i koje su njegove značajke kojih bismo se trebali itekako bojati i i u budućnosti. 

Neovisno o tome mislimo li da je Atwood feministkinja ili nije, jedno je sigurno - svojim je djelima udružila žene diljem svijeta i pokrenula masovne proteste koji su uvelike koristili ikonografiju njezinih knjiga u svojim vizualnim identitetima ne bi li lakše poslali poruku. Tako su crveni ogrtači i bijele kape na ženama postale simboli represije, ali i otpora kojima pripadnice nježnijeg spola danas pokušavaju poručiti da budućnost poput one opisane u "Sluškinjinoj priči" jednostavno nije opcija. 


Izdvojile smo tri knjige ove velike autorice koje svakako trebaš pročitatikako bi i sama shvatila zašto se oko njezinih djela stvorila takva fama.

Sluškinjina priča

Ovaj briljantan distopijski roman o totalitarnom društvu u kojem su obespravljene žene strojevi za rađanje danas je najpoznatije djelo Margaret Atwood. Priča koja prati Fredovu, ženu koja u tom američkom društvu budućnosti pripada kasti Sluškinja i time ne služi ničemu osim da ju se oplođuje, kako bi se opustošena zemlja ponovno mogla napučiti, ostavila je svijet u čudu time koliko je mračna, proročka i dirljiva. 

Tridesetak godina nakon što je roman objavljen, s dolaskom Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika, ovo djelo Margaret Atwood našlo se u žarištu medijske pozornosti i na vrhu top-ljestvica najprodavanijih knjiga. Dodatnu popularnost romanu je priskrbila istoimena TV serija koja se u Hrvatskoj može gledati na HBO kanalima, a nedavno je osvojila čak osam nagrada na dodjeli Emmyja. Svakako književno štivo vrijedno čitanja, ali i gledanja. 

Alias Grace

Još jedna književna uspješnice koja je završila kao televizijska serija, "Alias Grace" roman je koji se bavi sudbinom Grace Marks, stvarne osuđenice za brutalno ubojstvo u Americi 19. stoljeća koja do danas ne prestaje intrigirati javnost. Je li bila nevina, luda ili pak hladnokrvna ubojica koja se pravila da je sve zaboravila? Grace Marks u popularnoj kulturi SAD-a ne prestaje fascinirati ni 150 godina nakon što je svoj stravičan zločin navodno počinila, pa ne čudi stoga što je i ovaj roman, kao i serija o njoj polučila golemi uspjeh. 

Prema istinitoj priči o jednoj od najzagonetnijih i najozloglašenijih žena iz četrdesetih godina devetnaestog stoljeća Margaret Atwood napisala je iznimno snažnu priču o seksualnosti, okrutnosti i misteriju koji je nemoguće riješiti. Ovo djelo mnogi opisuju kao veliki hit, sa svim naznakama da će postati klasik književnosti 20. stoljeća. Pročitaj ga i uvjeri se sama. 

Ludi Adam trilogija

"Ludi Adam" završni je dio trilogije koju je Margaret Atwood, prva dama distopijske književnosti, počela romanom "Gazela i Kosac" te nastavila "Godinom potopa". U ovoj hvaljenoj trilogiji Atwood prikazuje distopijski svijet u kojem je namjerno stvorena i oslobođena biotehnološki stvorena pošast zbog koje je tek šačica ljudi uspjela preživjeti. 

Ova epska priča o ljubavi, zlu i uništenju svijeta isprepliće tragediju s romantikom, a uz elemente fantastike, trilogija je zarobila čitatelje diljem svijeta i natjerala ih da ne ispuste knjige iz ruku sve dok ne saznaju sve o budućoj sudbini ljudskog roda onako kako ju vidi Margaret Atwood. Vizija budućnosti Atwood istodobno ohrabruje jer velik je potencijal čovječanstva, ali i upozorava – svijet mutanata, proizvoda križanja gena i znanstvenih pokusa koji su izmaknuli kontroli vrlo nam je blizu, možda i bliže nego što mislimo.