Prema tradiciji, zvijezda koju stavljaš na vrh bora simbolizira Betlehemsku zvijezdu, onu koja je dovela tri mudraca do štalice u kojoj se rodio Isus. Oko toga tko je prvi okitio bor ne mogu se usuglasiti Letonci i Nijemci. Svi tvrde, njihovo je drvce prvo dobilo ukrase. Postoji podatak da je 1510. na trgu u Rigi osvanulo prvo okićeno božićno drvce, no Nijemci su ga navodno već u srednjem vijeku kitili. Ono oko čega se svi slažu je činjenica da se ukrašavanje bora krajem 19. stoljeća i početko 20. proširilo iz Njemačke po cijeloj Europi.
Svi za Božić kitimo drvce. Ovisno o podneblju u kojem živiš razlikuje se što ćeš kititi - bor, jelku ili možda šmirku - bodljikavi grm koji raste uz obalu, a puno je ekonomičnija zamjena za skupu jelku pa je tako bila neizostvani božićni dekor siromašnih obitelji u Dalmaciji i Primorju, a danas tradicija.
Drvce se kiti na Badnjak, no u posljednje vrijeme to činimo sve ranije kako bismo dulje imali božićni ugođaj. Lampice se stavljaju prve (pokušaj drugačije i kićenje bora pretvorit će se u dramu - lampice će se zapetljati za kuglice i više nitko neće uživati u ovoj lijepoj tradiciji, već ćete spašavati drvce i gubiti živce), potom idu kuglice i šećer na kraju je ukras za vrh.
Nekada je to bila isključivo zvijezda repatica pa različite druge zvijezde i anđeli, a danas se čak i jednorozi stavljaju na vrh bora. Sve je dozvoljeno i sve je lijepo, što god želiš i dokle god ti seže mašta. Treba li ti inspiracija, pronašle smo je na Instagramu.