Elizabeta Austrijska, slavna Sissi, po mnogima je bila najljepša žena svog vremena, carica koja intrigira javnost već 150 godina. Supruga cara i kralja Franje Josipa I., bila je austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica, a svijet ju je znao po njezinoj izvanserijskoj ljepoti, melankoličnom raspoloženju i tužnoj, nesretnoj sudbini. O njenom se životu mnogo toga pričalo: bila je prvi kraljevski celebrity, miljenica tadašnje Europe, a o tome koliko je i danas zanimljiva govori činjenica da je prije šest godina na dražbi u Beču za milijun kuna prodan njen jahači šešir. Puno se toga o njoj i zna - o opsesiji kilogramima, neprestanom vježbanju, zaljubljenosti u svoje mlado lice i posramljenosti koju je osjećala kako je starila, o braku, četvero djece, putovanjima, katastrofalno lošem odnosu sa suprugovom majkom, kao i dijagnozi manične depresije.
Ova ljepotica metarski duge kose rođena je 1837. godine u Münchenu kao najmlađe od četvero djece i djetinjstvo joj je bilo poprilično idilično. Njezin otac, vojvoda Maksimilijan Josip Bavarski i princeza Ludovika Bavarska nisu baš pretjerano marili za dvorski protokolu i odabrali su radije život na selu nego u dvorcu.
Upravo to odrastanje, u kojem je bila poprilično slobodna, stvorilo joj je kasnije probleme s dvorskom etiketom i stotinama nametnutih pravila. Do 16. godine života bila je poput svih drugih djevojaka njene dobi i staleža, no onda se sve preko noći promijenilo. U nju se na prvi pogled zaljubio Franjo Josip, prijestolonasljednik autrijske krune koji ju je ubrzo i oženio.
Njihov brak bio je ujedinjenje dvoje nekompatibilnih ljudi - Franjo je bio strog i pedantan, nije slušao glazbu ni čitao knjige, a njegova mlada supruga je bila vrlo nekonvencionalna, voljela je poeziju, putovanja i životinje. Dan njihova vjenčanja, koji je inicijalno oboje usrećio, zapravo je bio kraj Sissinim danima slobode.
Politikom se nikad nije bavila, niti ju je ona zanimala, a svima je bila poznata samo po ljepoti i eleganciji. Njezin je kraj bio brz i okrutan - imala je 61 godinu kada ju je u šetnji Ženevskim jezerom zaustavio talijanski anarhist Luigi Lucheni, koji je planirao ubiti princa Filipa, vojvodu od Orleansa. Kako mu to nije pošlo za rukom, jer ovaj na kraju uopće nije doputovao u Ženevu, odlučio je usmrtiti prvog idućeg člana kraljevske obitelji koji dođe u grad. Nažalost, to je bila Sissi. Zario joj je oštru turpiju ravno u srce. Nesretna carica srušila se nakon nekoliko koraka, a umrla je dva sata kasnije. Pokopana je u Carskoj kripti u Beču.
No, iako je sve ove podatke moguće pronaći u samo par klikova mišem na internetu, a vjerujemo da si mnoge informacije o čuvenoj Sissi već i prije čula, jesi li znala da je upravo ova carica zaslužna za to što se u našoj regiji proširila tradicija kićenja božićne jelke za Badnjak?
Naime, danas nam je nezamislivo da bor ne kitimo za Božić raznim ukrasima, lampicama, kuglicama i zvijezdama, no prije kraja 19. stoljeća taj običaj u ovim krajevima nije postojao. Kićenje božićnog drvca popularizirala je upravo Sissi i to zahvaljujući svojoj privrženosti bavarskim običajima i tradicijama uz koje je odrasla. Na jugu Njemačke, gdje je ona odrasla, tradicija kićenja bora za vrijeme Božića mnogo je starija te je lijepa Sissi još u djetinjstvu uživala u blagdanima kiteći i dekorirajući svoj obiteljski dom.
Nakon što se udala za Franju Josipa, odbila se odreći tog običaja te je počela u bečkim carskim palačama za svake blagdane kititi ogromne, raskošne jelke. S obzirom na to koliko je bila popularna diljem carstva, ovaj se običaj brzo prenio i među pukom te do danas postao tradicija bez koje malo tko može zamisliti pravu božićnu atmosferu. Prvo su dvorjani u Beču gledali Sissi kako svijećama, medenjacima, keksima i bombonima kiti visoke grane borova, a zatim su taj običaj prenijeli i svojim ukućanima. Malo po malo, vijest o dekoriranju božićnog drvca prenijela se gradovima i selima, pa danas možemo Sissi zahvaliti to što svake godine u svom domu imamo magičnu blagdansku atmosferu.