Gljive su posebna grupa biljaka koje uspijevaju u gotovo svim klimatskim područjima. Računa se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a od toga samo oko 200 njih smatra se jestivim gljivama. Zajedničko svojstvo im je da nemaju biljnog zelenila (klorofil), te zbog toga same ne mogu stvarati sebi potrebnu energiju za život (fotosinteza), kao zelene biljke. To je i razlog zašto se gljive često udružuju u različite životne zajednice s biljkama, životinjama ili čovjekom.
Iako ih mnogi ne vole zbog teksture i jakog mirisa, gljive su prave vitaminske bombe koje bismo na svom meniju trebali imati što češće. S obzirom da je ova jesen poprilično topla, ovogodišnja sezona gljiva traje duže no obično. Vrganji, bukovače, lisičarke, crne trube ili obični šampinjoni – koje god odabereš, nećeš pogriješiti. Gljive su riznice zdravlja i minerala, vrijedan izvor nutrijenata potrebnih za normalno funkcioniranje našeg organizma.
Gljive su jedine namirnice biljnog podrijetla koje u svom sastavu sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kod sprječavanje rahitisa, osteomalacije, i drugih metaboličkih bolesti kostiju. Dokazano je da pojedine gljive sadrže antibiotike, ali i imunostimulanse, tvari djelotvorne protiv tumora i protiv virusa, tvari koje snižavaju kolesterol, reguliraju tlak, poboljšavaju krvotok, uravnotežuju razinu šećera u krvi, reguliraju probavu, poboljšavaju rad dišnih organa, djeluju antireumatski i antialergijski, stimuliraju ili smiruju centralni nervni sistem, poboljšavaju seksualne funkcije, jačaju fizičku snagu i izdržljivost, usporavaju starenje i sl.
Uz sve to, neke gljive djeluju i poput probiotika, dakle pomažu organizmu u obrani od štetnih tvari i organizama, odnosno jačaju imunološki sustav čovjeka. Posebno je zanimljivo da zbog svojih imunostimulacijskih i antiviralnih sastojaka gljive mogu biti od velike koristi i protiv svih virusnih oboljenja, bilo da se radi o prevenciji od infekcija, ili njihovom kočenju i svladavanju pri čemu sprečavaju umnožavanje virusa i razvoj virusnih infekcija.
Gotovo sve gljive optimalno djeluju na regulaciju šećera u krvi, pa se stoga vrlo često preporučuju kod već nastale šećerne bolesti ili kod uspostavljanja pravilnog načina prehrane i života. Hipoglikemijsko djelovanje sastojaka gljiva objašnjava se time što pojedini sastojci potiču lučenje inzulina, dok drugi smanjuju razinu glukoze bez povećavanja lučenja inzulina. Osim pojedinih kemijskih spojeva koji imaju navedeno djelovanje, gljive sadrže i dijetalna vlakna koja se također pozitivno odražavaju na regulaciju šećera u krvi.
Zbog svih ovih razloga, ali i zbog njihova neodoljivog okusa, uključi razne vrste gljiva u svoju prehranu čim prije. Donosimo ti tri jednostavna, a vrlo ukusna recepta koja će razoružati čak i one koji nisu ludi za mirisom i okusom gljiva.