1. listopada slavimo Svjetski dan kave. Idealna prilika da saznamo sve o mnogima omiljenom napitku

Mnogi danas ne mogu zamisliti dan bez da popiju barem jednu kavu. I ako nisi jedna od tih 'ovisnica' o tom toplom napitku, možda si se nekad pitala kako je uopće nastala kava

1. listopada slavimo Svjetski dan kave. Idealna prilika da saznamo sve o mnogima omiljenom napitku

Sigurno si više nego jednom u životu čula, ako ne i izgovorila 'ne diraj me ujutro dok ne popijem kavu'. Taj mnogima omiljeni topli napitak, danas je puno više od kofeinskog napitka, jer je kava postala faktor društvenog i socijalnog povezivanja. Bilo da voliš tursku kavu, onu s puno mlijeka ili pak čisti espresso, kava je mnogima baš 'onaj napitak', uz vodu naravno,  bez kojeg ne mogu zamisliti dan. A popiti je s društvom ili pozvati goste kod sebe, mnogima je poseban 'gušt'. 


I dok danas, 1. listopada  na Svjetski dan kave mnogi kafići poslužuju besplatnu kavu svojim vjernim gostima, postavlja se pitanje kako je uopće taj kofeinski napitak nastao. Iako postoji mnogo teorija o tome, ni jedna nije u potpunosti potvrđena. No, mnogi će reći kako je kava definitivno jedan od najstarijih proizvoda na svijetu. 


Naime, prema nekim teorijama kava se spominje još prije tri tisuće godina u Etiopiji. Navodno je ondašnje pleme miješalo plod kave sa životinjskom masti i od toga radilo energetske kuglice koje bi ratnici konzumirali prije odlaska u bitku. 

No, ipak najraširenija je priča o etiopijskom pastiru Kaldiju, koji je prema legendi još 300 godina prije Krista, primijetio kako se njegova koza ponaša puno življe otkako je pojela, dotad njemu nepoznate, crvene bobice. 


Iako dotad nije vidio takav grm i te bobice, hrabri pastir Kaldiju i sam je iskušao bobice te kako kaže legenda, primijetio neobičan val energije i povrat snage. Odlučio je svoje saznanje podijeliti s drugima te je o svemu obavijestio koptske svećenike. Iako su oni na prvu odbili isprobati bobice, poslije su ipak popustil. Namočili su ih u vodi te potom pili tu vodu, a bobice pojeli i to ih održavalo budnim za vrijeme dugotrajnih molitvi. 

Što se samog imena kave tiče i podrijetlo imena je vezano uz Etiopiju. I dok neki tvrde kako je naziv izvedenica od etiopske provincije Kaffa, drugi tvrde kako je izvedenica od arapske riječi ghahweh što znači vino.

Naime, vrlo rano su ljudi otkrili kako plodovi kave mogu fermentirati baš kao i kod vina, te se upravo na taj način na početku i spravljala. Kada je kava stigla u Europu nazivali “arapskim vinom”. Najraniji čvrsti dokaz o konzumaciji kave dolazi iz sredine 15. stoljeća iz manastira u Jemenu.


Nakon Etiopije, kava se proširila i na Arabiju. Središte trgovine kavom postao je grad Mocha u Jemenu, a upravo prema tom gradu se naziva danas jedna od vrlo popularnih vrsta kave – caffe mocca. U 16. stoljeću, tijekom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog, Turska razvija običaj svakodnevnog ispijanja kave te već onda ondje otvaraju prvi kafići rezervirani za 'važne ljude' koji ondje uz kavu dogovarali sastanke. 

Ubrzo je trend kavana stigao i do Venecije. Naime, mletački trgovci su počeli uvoziti kavu još 1570 godine zajedno s duhanom. A prema podacima, prvi kafić odnosno kavana u Europi je također otvorena u Veneciji i to 1645. godine. Otad se trend kavana proširio i po ostalim talijanskim gradovima, a oko 1760. godine samo je u Veneciji postojalo više od 200 kavana koja su postala omiljena mjesta okupljanja. U kavana diljem svijeta su se pisale knjige i glazba, dogovarale revolucije i zavjere... 

No, trend ispijanja kave nije uvijek bio popularan. Bilo je onih koji su ga pokušali zabraniti. Primjerice dio vjernika tražio je od Pape da zabrani ispijanje kave jer su ga smatrali 'nevjerničkim pićem' jer dolazi iz Turske. I žene u Velikoj Britaniji 1674. godine u  "Peticiji žena protiv kave“,traže zakonsku zabranu kave i to muškarcima mlađima od 60 godina.Smatrale su kako zbog 'malo crne, gorke i smrdljive vodi' njihovi muževi gube vrijeme, troše previše novaca. 

Ipak, kava je uspjela pobijediti sve i dan danas je jedan od mnogima najomiljenijih napitaka. Vodeće zemlje po proizvodnji kave danas su Brazil, Kolumbija, Etiopija Uganda, Indija i Indonezija.

Kult ispijanja kave njeguje se i kod nas, i to bez obzira, što i danas kad djeca pitaju zašto oni ne mogu popiti kavu, mnogi će reći 'jer će ti od nje narasti rep'.