Viroze koje uzrokuju probavne tegobe učestala su pojava u ljetnim mjesecima, pogotovo kada je riječ o djeci. Ljeto je doba kada je gotovo nemoguće u potpunosti se zaštiti od viroza, bez obzira na upozorenja o tome da treba redovito prati ruke, voće i povrće prije jela, te kontrolirati hranu koja se na velikim vrućinama brzo kvari. Prije odlaska na godišnji odmor za roditelje donosimo najvažnije informacije o tome koji su „ljetni virusi“ najčešći kod djece, te savjete kako djetetu pomoći da što lakše svlada probavne zdravstvene tegobe.
„Ljetni želučani virusi“
S pravom ih se može nazvati ljetnim virusima jer su učestali upravo u najtoplijim mjesecima u godini. Ljetne su crijevne viroze vrlo neugodne, pogotovo ako se dogode na ljetovanju ili tijekom samog putovanja. Uzrokuju zdravstvene probleme koji u pravilu traju do najviše tri dana. Prvi simptom koji roditelji primijete kod djeteta jest povišena tjelesna temperatura koja nakon dva ili tri dana prođe sama po sebi. Ako je, međutim, visoka temperatura praćena i drugim simptomima, najčešće proljevom, osipom i glavoboljom, dijete treba svakako odvesti doktoru. Nakon respiratornih infekcija, virusni gastroenteritis je druga najčešća zarazna bolest. Gastroenteritis mogu izazvati mnoge vrste virusa, ali su najčešći vrlo zarazni rotavirus, virus Norwalk i njemu slični, te adenovirusi. Ima više virusa koji se svi nazivaju norovirusi. Norovirusi su otporni na niske temperature i zamrzavanje, pa se lako šire hladnim desertima. Simptomi se pojavljuju od 1 do 3 dana nakon uzimanja zagađene hrane ili vode, a virusi se izlučuju još dva tjedna nakon ozdravljenja. Adenovirusi su prema učestalosti i važnosti odmah iza rotavirusa. Izazivaju 10 % proljeva male djece do dvije godine i bolničke infekcije. Epidemije se javljaju čitave godine.
Enteroviroze
Enteroviroze se najčešće pojavljuju tijekom ljeta, te početkom jeseni. Bolest se najbrže i najlakše prenosi prljavim rukama, te kapljičnim putem (kihanjem i kašljanjem). Izvor može biti i kontaminirana voda, posebice ona iz bazena. Često su ljeti bazeni prepuni te je samim time i voda prljavija, pa tako postaje moguće mjesto zaraze. Najčešće obolijevaju djeca između 4 i 12 godina. Najčešći simptomi kod blagih enteroviroza jesu upala grla, povraćanje, proljev i povišena temperatura. Temperatura počinje naglo i penje se do 40 °C, od nje
su oboljeli malaksali i imaju glavobolju. Osim blagih enteroviroza, koje brzo prolaze i imaju blage simptome, ponekad se javljaju i teži oblici. To su upala moždanih ovojnica, enterovirusni encefalitis (upala mozga), egzantem (slično ospicama), upala usta i ždrijela. Ove enteroviroze traju duže, zahtijevaju mirovanje i liječničko praćenje bolesnika.
Kako pomoći djetetu?
Kod djece je posebice važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu, jer se može dogoditi da dehidriraju i da im zbog toga treba infuzija i bolničko liječenje. Dehidracija može postati glavna komplikacija. Potražite liječnika ako ne možete nadoknaditi tekućinu, a javljaju se simptomi dehidracije, posebice kod malog djeteta, koji uključuju slabo izlučivanje urina, slabost ili vrtoglavicu, upale oči, udubljenu fontanelu i smetenost. Rehidraciju treba provoditi pripravcima koji sadrže minerale, mogu se kupiti u ljekarni, a djetetu treba dati piti tekućinu, vodu ili čaj, s rehidracijskim pripravkom što češće, u manjim količinama. Ako dijete ne želi jesti, ne treba ga nagovarati na hranu, ali je izuzetno važno da unosi dovoljno tekućine u organizam. Antibiotska terapija nije učinkovita kod virusnih oboljenja. Snižavajte temperaturu djetetu, te mu lagano uvodite u prehranu namirnice koje će mu pomoći da se što prije oporavi. To mogu biti juhe, kuhano meso, riža, mrkva, jabuka. Inače, ljeti pazite koje namirnice djeca konzumiraju, dobro operite svježe voće i povrće koje jedu, a posebice se mora paziti na higijenu i djeci što češće prati ruke.
Oprez s hranom
Osim virusa, crijevne infekcije uzrokuju i bakterije kao što su salmonela i Campylobacter. Camylobacter je vrlo čest uzročnik bakterijskih infekcija kod djece u dobi do dvije godine. U organizam dospije preko nedovoljno kuhane hrane, nepasteriziranog mlijeka ili pak nečiste vode. U pravilu ne zahtijeva antibiotsku terapiju. Prenosi se rukama, zato je kod djece, koja ovu probavnu tegobu teže podnose, posebice važno ustrajati na higijeni ruku. Nemojte zaboraviti da se neugodne bakterije lako razmnože u hrani koja stoji izvan hladnjaka, ali i na površinama koje upotrebljavate kod pripreme namirnica, od kuhinjskog stola do zdjela. Preporuka je ljeti kuhanu hranu što prije potrošiti. Treba paziti kod piletine i puretine da budu pravilno termički obrađene.
Foto: © svetamart - fotolia