Svjetski dan borbe protiv dječje paralize obilježava se 24. listopada svake godine kako bi se skrenula pozornost na ovu iznimno opasnu bolest te podsjetilo da se i dalje ispunjavaju uvjeti za održivost proglašenja Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije slobodnom od poliomijelitisa, tj. dječje paralize. Prošlo je više godina od posljednjeg slučaja dječje paralize u Europskoj regiji, koju čini 51 država s približno 900 milijuna ljudi (regija uključuje države Europe i sve države nastale iz bivšeg Sovjetskog Saveza). Tada su tijekom pripreme proglašavanja deklaracije zemalja bez poliomijelitisa sve države članice prikupile dokaze da su iskorijenile virus poliomijelitisa na svom području i da je zdravstveni sustav u stanju pravovremeno otkriti eventualni unos virusa iz endemskih krajeva te spriječiti širenje virusa među pučanstvom.
Obilježavanjem ovog dana povećava se svjesnost o virusu dječje paralize, te se ohrabruju svi da pojačaju napore u cilju sprječavanja njegovog širenja na globalnoj razini. Prema podacima HZJZ u Hrvatskoj je zadnji slučaj dječje paralize zabilježen 1989. godine, dok smo od 2002. službeno proglašeni zemljom koja ju je eliminirala. Procijepljenost hrvatskog stanovništva je visoka, veća od 95%.
Cjepivo protiv dječje paralize
Od 1988. godine do danas provođenjem intenzivnog cijepljenja djece diljem svijeta dječja paraliza je iskorijenjena u gotovo svim zemljama svijeta, osim u Afganistanu, Nigeriji i Pakistanu, gdje se pojavljuje endemski. Još 40-ih godina 20. stoljeća američki mikrobiolog dr. Jonas Salk izradio je cjepivo protiv poliomijelitisa kojega primaju milijuni ljudi iz cijeloga svijeta kako bi se zaštitili. To cjepivo predstavlja jedno od najvećih dostignuća u medicini. Uvođenjem cijepljenja protiv dječje paralize u Kalendar kontinuiranog cijepljenja i postizanjem visokog cjepnog obuhvata, dječja paraliza je gotovo iskorijenjena.
Za zaštitu od poliomijelitisa koristi se "mrtvo" - inaktivirano cjepivo protiv poliomijelitisa (IPV), koje se primjenjuje putem injekcije, koje se u Hrvatskoj primjenjuje u Obveznom programu cijepljenja od travnja 2008.godine. Cjepivo protiv Hib-a se u Hrvatskoj od travnja 2008. godine u obaveznom programu cijepljenja primijenjuje u sastavu kombiniranog cjepiva u jednoj injekciji (tzv. "5u1" ) zajedno s cjepivom protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa. Osim obaveznog programa i besplatnog 5 komponentnog cjepiva, na tržištu je dostupno i preporučeno 6 komponentno cjepivo "6u1" koje također sadrži komponentu zaštite od poliomijelitisa.
Kada se djeca cijepe protiv poliomijelitisa?
Da bi se zaštitila, djeca moraju primiti 6 doza cjepiva; po jednu u sljedećim razdobljima života: 2 mjeseca, 4 mjeseca, 6 mjeseci, 2 godine, 7 godina, 14 godina. Može se cijepiti istovremeno s drugim cjepivima u toj dobi (DiTePer, Hib, hepatitis B). Neka se djeca ne smiju cijepiti ili trebaju pričekati na cijepljenje. Inaktiviranim cjepivom ne smiju se cijepiti djeca alergična na antibiotike neomicin, streptomicin ili polimiksin B, kao i djeca koja su imala alergijsku reakciju nakon cijepljenja protiv poliomijelitisa.
Živim cjepivom ne smiju se cijepiti djeca koja su imala alergijsku reakciju na prethodnu dozu živog cjepiva protiv dječje paralize ili im je oslabljen obrambeni sustav uslijed težih bolesti ili dugotrajnog liječenja određenim vrstama lijekova. Djeca s blagim bolestima, kao što je prehlada, mogu se cijepiti, a cijepljenje umjereno ili teško bolesne djece treba odgoditi do potpunog ozdravljenja.
Kakve vrste cjepiva protiv poliomijelitisa postoje?
Postoje dvije vrste cjepiva protiv poliomijelitisa: "mrtvo" ili inaktivirano cjepivo protiv poliomijelitisa IPV, koje se primjenjuje putem injekcije, te "živo", oralno cjepivo protiv poliomijelitisa OPV, koje se primjenjuje u obliku kapi koje se daju u usta. Oba cjepiva stvaraju imunitet na poliomijelitis i mogu se dati istodobno s drugim cjepivima.
Koje su moguće reakcije na cijepljenje?
Nakon primjene inaktiviranog cjepiva na mjestu uboda injekcije može se javiti kožna reakcija, najčešće u obliku crvenila. Oralno cjepivo protiv poliomijelitis može izazvati poliomijelitis u izrazito rijetkom broju slučajeva, i to samo kada se njime cijepe dojenčad. Iako izuzetno rijetka, alergijska se reakcija može dogoditi nekoliko minuta do nekoliko sati nakon primjene cjepiva. Simptomi uključuju teško disanje, promuklost, osip, bljedilo, opću slabost, ubrzan rad srca i vrtoglavicu. Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se javite liječniku.
Simptomi bolesti
Dječja paraliza ili poliomijelitis je akutno infektivno oboljenje uzrokovano poliovirusom te uzrokuje teško oboljenje – paralizu (najčešće nemogućnost pomicanja ruku i/ili nogu). Virus također može uzrokovati smrt zaražene osobe, obično tako da izazove paralizu mišića koji omogućuju disanje. Prije pojave cjepiva ovo je bila česta bolest koja je paralizirala i usmrtila tisuće ljudi. Virus ulazi u organizam djeteta ili odrasle osobe kroz usta. Cijepljenjem protiv poliomijelitisa sprječava se nastanak bolesti. Dječja paraliza je bolest koja uglavnom zahvaća djecu mlađu od 5 godina, ali može zahvatiti osobe bilo koje dobi. Riječ je o visoko-infektivnoj kontaktnoj bolesti koja zahvaća živčani sustav i koja u konačnici može uzrokovati paralizu. Iako je paraliza najočitiji simptom ove bolesti, ona se javlja u približno 1% oboljelih.
Važno je znati da se polio virus može širiti s oboljelih osoba čak i onda kad nemaju vidljive simptome bolesti, te da osobe koje su infektivne često nisu ni svjesne svoje bolesti. No, od velikog broja ljudi koji obolijevaju od poliomijelitisa, malo je onih koji dobivaju težak oblik ove bolesti. Najčešći oblik poliomijelitisa traje dan ili dva, izaziva glavobolju, temperaturu, grlobolju i poremećaje u želucu, ali ne ostavlja nikakvu paralizu. U samo jednom od stotinu ovakvih slučajeva liječnik može utvrditi ozbiljan oblik poliomijelitisa.
U Hrvatskoj nema dječje paralize više od 20 godina
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv dječje paralize uvedeno 1961. godine. Tijekom 1961. i 1962. godine je provedena masovna kampanja cijepljenja kojom su obuhvaćene sve osobe do 20 godina starosti. To je dovelo do značajnog pada morbiditeta pa je poliomijelitis postao rijetka bolest, a 1989. godine je zabilježen zadnji slučaj dječje paralize u Hrvatskoj
Poliomijelitisa u Hrvatskoj, zahvaljujući cjepljenju, nema već 20 godina