Odgovarajućom prehranom može se očuvati zdravo srce, te učinkovito djelovati na regulaciju razine kolesterola u krvi. Masnoće u krvi uobičajeni su naziv za kolesterol i trigliceride, a upravo su povišene masnoće, uz povišeni krvni tlak, pušenje, šećernu bolest i debljinu najvažniji čimbenik rizika od infarkta srca i moždanog udara. U podlozi ove bolesti imaju aterosklerozu, odnosno, nakupljanje masnih naslaga na stijenkama krvnih žila, zbog čega se promjer tih žila sužava. Kada se tako sužena krvna žila začepi ugruškom, potpuno se prekine dotok krvi u tkivo koje ta žila inače opskrbljuje, pa u srcu nastaje infarkt, a u mozgu ishemijski moždani udar.
Prehrana protiv povišenog kolesterola
Visoki kolesterol katkad je povezan s dijabetesom, problemima sa štitnjačom, prekomjernim konzumiranjem alkohola, pretilošću i uzimanjem nekih lijekova. Ako imate povišeni kolesterol, doktor će vam svakako savjetovati odgovarajuću prehranu, a lijekove propisati prema potrebi, ovisno o dijagnozi i ostalim faktorima rizika nastanka. Voće i povrće, orašasti plodovi te žitarice kao što su zob, ječam i raž najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari za koje su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi.
U prehranu bi svakako trebalo uvrstiti i laneno sjeme. Sjemenke lana povoljno utječu na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s povišenom razinom kolesterola. Nezasićene masne kiseline također snizuju razinu kolesterola. Tijelo ih treba za stvaranje hormona i drugih procesa. Jednostavne nezasićene kiseline su maslinovo ulje i ulje od uljane repice, a višestruko su nezasićene masnoće iz čičkovog, suncokretovog ili ulja kukuruznih klica. Linolinska kiselina, koja se nalazi u špinatu, leći i orasima, te omega-3 masne kiseline u ribljim uljima također se ubrajaju u poželjne sastojke prehrane.
Poželjno voće i povrće
Vitamini i antioksidansi smanjuju oksidaciju kolesterola, pa se preporuča konzumacija vitamina C (paprika, narančin svježi sok, grejp, limun, jagode, kivi, brokuli, malina, kupina, krumpir, kelj, rajčica), vitamina E (suncokret, badem, soja, borovnice, špinat, pšenične klice, svi orašasti plodovi), te provitamina beta karoten (naranča, mrkva, tikva, krumpir, dinja, špinat, kelj, repa, zelena salata, marelica, lubenica, brokula). Od povrća, češnjak i luk snižavaju kolesterol i trigliceride u krvi. Bijelo grožđe u velikim količinama smanjuje oksidaciju kolesterola ulipoproteinima niske gustoće (LDL), a sojine bjelančevine reduciraju ukupni kolesterol.
Crvena riža
Crvena riža nastaje fermentacijom pomoću posebne vrste kvasca. Riječ je o kvascu Monascus purpureus koji luči crveni pigment, zahvaljujući kojemu crvena riža ima taj prepoznatljiv izgled i specifičnu aromu. Pripisuju joj se ljekovita svojstva, pa je tako u Kini od davnina prihvaćena kao narodni lijek za bolesti srca i krvnih žila. Kineska tradicionalna medicina upotrebljava crvenu rižu za poboljšavanje cirkulacije krvi više od tisuću godina. U Kini te ostalim zemljama Dalekog istoka crvena je riža korištena i kao lijek kod problema s probavom i slezenom.
Na Zapadu je dobila znanstvenu potvrdu tek u novije vrijeme kada je ustanovljeno da crvena riža smanjuje vjerojatnost ponovnog srčanog udara te je dokazano da snižava razinu kolesterola u krvi. Najčešće se tako citira studija American Journal of Cardiology koja je pokazala da ekstrakt crvene riže u obliku dodatka prehrani može umanjiti kolesterol u krvi za 15 posto, te sniziti štetni LDL kolesterol za 21 posto. Rižin crveni kvasac sadržava niz prirodnih tvari iz obitelji monakolina koje u ljudskom tijelu imaju sposobnost blokiranja aktivnosti enzima koji proizvodi kolesterol, kojeg inače blokiraju statini, lijekovi za snižavanje masnoće. Ovaj kvasac proizvodi i čitav niz drugih tvari koje bi također mogle imati važan utjecaj na prirodno snižavanje kolesterola u krvi. Često je u uporabi pojam riža crvenog kvasca, jer ljekovita svojstva koja vezujemo za crvenu rižu zapravo potječu od djelovanja kvasca koji fermentacijom rižinog zrna proizvodi biološki aktivnu tvar crvene boje.
Što izbjegavati?
Zasićene masnoće imaju najveći negativan utjecaj na razinu kolesterola. One se nalaze u mesnim namirnicama. Dnevna doza kolesterola trebala bi ostati ispod 300 mg. Takozvane kolesterolske bombe su, primjerice, školjkaši i rakovi, jetrica, jaja, svinjska jetra i goveđe iznutrice. Margarin sadržava nezdrave transmasne kiseline krive za loš LDL kolesterol, koji vrlo pogoduju razvoju ateroskleroze i oštećenju krvnih žila. Preporuča se u prehrani zamijeniti margarin maslinovim uljem ili uljem orašastih plodova.