Bilo kod kuće, na poslu, pa i na plaži (u što sam se uvjerila bezbroj puta), na godišnjem odmoru, a sve češće i u spavaćoj sobi pa čak i na toaletu, računala i laptopi na našim koljenima postadoše nezaobilazan dio naše svakodnevnice.
Međutim, ovi tako nam dragi, i gotovo produženi dijelovi nas samih nisu uopće bezazleni, na način na koji se njima koristimo te nam, kako pokazuju zadnje vijesti iz svijeta medicine, mogu uzrokovati itekako velike zdravstvene probleme.
Sve je više prikaza slučajeva iz svjetske medicinske literature koji su zabrinuli brojne liječnike i specijaliste, a još bi više trebali pozivati na oprez korisnike ovih tehnoloških pomagala. Osim dokazanih poremećaja vida i bolesti oka, glavobolja i bolova u raznim skupinama mišića i ostalih dijelova lokomotornog sustava koji nastanu nakon dugih sati provednih za računalima, zbog lošeg držanja, te ozljeda živaca u tzv. karpalnom kanalu kojim živac s podlaktice prolazi kroz zglob šake, a nastaje traumatskim ponavljanjem uzrokovanim zamornim tipkanjem po tastaturi - sve više izlaze na vidjelo i do sada u zdravstvenoj statistici podregistrirani slučajevi dermatoloških bolesti i tegoba uzrokovanih osobito malim, prijenosnim računalima.
Danas stručnjaci te klinički prepoznatljive tegobe, što se tiče kožne patologije - klasificiraju u čak četiri skupine bolesti kože - dermatoze:
- U prvoj su kontaktni alergijski dermatitisi uzrokovani kemikalijama od kojih su načinjene tipkovnice, miševi i druga pripadajuća računalna oprema
- U drugoj su bolesti s kožnim lezijama nastalim učestalim i dugotrajnim trenjem kože određenog dijela tijela u dodiru s računalom
- U trećoj je skupini osnovna bolest tzv. erythema ab igne – od ranije poznata kožna bolest čiji simptomi nastaju radi prolongirane izloženosti kože i mišića ekstremiteta (najčešće natkoljenice, ali moguće i drugih dijelova tijela), prejakoj toplinskoj energiji koju isijava laptop, ili sličan pregrijani predmet
- Četvrtu skupinu čine bolesti tzv. ''zaslonski dermatitisi'', koji nastaju uslijed iscrpljujuće dugotrajne izloženosti terminalnima, displejima i sličnim svjetlećim zaslonima.
Većina je ovih bolesti, srećom, prolaznog karaktera. Međutim, mogu prijeći u kronične i rezultirati trajnim oštećenjima, uz progresiju kojoj prognoze i nisu baš najsretnije zbog utjecaja kako na zdravlje tako i kvalitetu života oboljele osobe. Uz sve to je prisutna i znatna količina psihosocijalnog stresa i frustracija. Među do sada opisanim slučajevima u medicinskoj literaturi spominje se i par zanimljivih po nastanku, hiperpigmenitranih lihenificiranih dermatoza u predjelu zapešća i unutrašnje strane podlaktice.
Dobar primjer je slučaj bolesti u 24-godišnje mlade žene, zbog krivog držanja kompjuterskog miša i trenja zapešća i podlaktice o sam rub radnog stola, u periodu od 3-4 sata dnevno desetak godina. Takvih je slučajeva zadnjih desetak godina (vidjelo se retrogradnim pregledom) u literaturi opisano više od 30-ak.
Brojke su, smatraju stručnjaci, podregistrirane jer ljudi nisu bili svjesni pravih uzroka obolijevanja od tih bolesti dugo vremena, a simptome često znaju pripasati nečem ''trećem''. Opisano je i oko dvadesetak slučajeva alergijskih kontaktnih dermatitisa, nakon opetovanog trenja i iritacija kože zbog kroničnog trenja dijelova tijela s dijelovima prijenosnog ili osobnog računala. To se najčešće pojavljuje u predjelu šake, zapešća, podlaktice i natkoljenice te su opisane lezije slične dekubitalnim ulkusima, žuljevima i iritativnom dermatitisu.
Oko deset slučajeva tzv. eritema ab igne opisano je kao posljedica prekomjernog izlaganja kože i mišića prednje strane bedara prevrućoj površini tj. toplinskoj (infracrvenoj) energiji koju isijava laptop koji su oboljeli ponekad i 5-10 sati dnevno držati na krilu.
I kompjuterski miševi mogu biti krivci za nastanak alergijskih kontaktnih dermatitisa, na izgled nepoznatog porijekla. Obično su takve promjene vidljive na jednoj ruci, najčešće na dlanu, osobe koja se služi mišem. Pronašlo se da je uzrok tih bolesti preosjetljivost na dietil i dimetil ftalate, kemijske tvari koje se dodaju kao aditivi u plastiku i koriste za omekšanje. Tu su i tvari poput rezorcinol monobezoata, koji služi kao stabilizator plastike protiv svjetlosnih oštećenja uzrokovanih UV zrakama sunca na plastiku.
Takve se ozljede mogu spriječiti oblaganjem miševa i drugih dijelova laptopa zaštitnim, antialergijskim omotačem. Postoji i niz drugih alergenih supstanci u plastičnim i gumenim dijelovima na računalima i pripadajućoj opremi koji mogu uzrokovati slična alergijska stanja i poremećaje na koži.
Erithema ab igne (lat. vatreno crvenilo) ili ''Sindrom tostirane kože''
Sve više djece svakodnevno ˝visi˝ na prijenosnim računalima u raznim nemogućim i mogućim pozama. Od onih držeći ga na koljenima, do onih na trbuhu i prsima u krevetima, na ležećki, a posljedica je sve češće dijagnosticiranje eritema ab igne, među laicima poznatijeg pod nazivom ''osip vrele vode''.
Problem je kod ove bolesti i to što su simptomi podmukli i na njih se ne misli na vrijeme, dok ne nastanu vidljiva oštećenja. Ona se mogu izbjeći relativno jednostavno i lako, ako se ljudi pridržavaju uputa i imaju svijest o tome kako se ispravno rukuje računalima.
Sindrom diskoloracije ili tzv. sindrom tostirane kože nastaje dugotrajnim izlaganjima infracrvenom toplinskom zračenju, zbog koje nastaje blaži osip i crvenilo, a prolongiranim ponavljanjem promjene postaju jače izražene, crvene i ograničene. Neki ljudi osjećaju crvenilo i svrbež, pečenje, no većina ne osjeća ništa, osim što nakon nekog vremena vidi promjene u pigmentaciji kože.
Liječenje
Najvažnije je odmah ukloniti izvor topline. Ako je područje zahvaćenog dijela tijela blaže crveno, stanje se uglavnom popravi samo od sebe uz potpun oporavak za par mjeseci. U ozbiljnijim slučajevima koža postaje hiperpigmenitrana i atrofična te izgleda poput kože nakon pretjerano dugog sunčanja. Takve promjene nažalost mogu postati trajne, uz postojanje stanovitog rizika od nastanka karcinoma pločastih stanica. U liječenju određene korisne učinke daju lokalno primijenjeni tretionin, a koristi se i liječenje laserom.
Ponekad se slične kožne promjene mogu vidjeti u osoba koje se liječe toplinom ili su pretjerale upotrebom termofora ili aplikacijom npr. boca vrele vode ili pregrijanih predmeta (crjepova) kojom nastoje sanirati kronične križobolje i sličnih bolnih stanja. Moguće su, što nije za zanemariti, i u osoba koje se učestalo izlažu grijanju sjedala u automobilima ili koriste električne deke, naslonjače, stolice, krevete za grijanje.
Profesionalno se takve kožne promjene mogu vidjeti na licima osoba koje su velik dio svog profesionalnog vremena izloženi jakoj vrućini – pekari, ložači, kovači, puhači stakla, i slično… U osoba koje drže laptop na koljenima više sati svakodnevno, temperatura koju razvija prijenosno računalo osobito u predjelu baterije može doseći 44 do 47 stupnjeva Celzijusa, a nedostatak ventilacije kod držanja laptopa na koljenima dodatno ju čini višom. Prema informacijama iz literature ona može dostići čak visokih 117 do 125 stupnjeva Celzijusa i uzrokovati opekline kao rezultat višesatnog držanja laptopa na koljenima i bedrima.
Promjene su često asimetrične te su jače izražene na lijevoj natkoljenici i bedru, odnosno na strani gdje je u prijenosnom računalu ugrađena baterija. Mogu biti popraćene pečenjem i svrbežom. Karakteristične mrežasto proširene diskoloracije i teleangiektatične hiperpigmentacije kože prvi su puta opisali znanstvenici s medicinskog sveučilišta (Odjela za dermatologiju bolnice u Baselu, Švicarska) još 2004.godine. U medicinskom časopisu ''Pediatrics'' u prikazu slučaja bolesti kod 12-godišnjeg dječaka, zaljubljenika u kompjuterske igrice, koji je igrajući ih 6-8 sati dnevno, držao laptop na koljenima.
U međuvremenu je opisano više od 10 sličnih slučajeva i u svima je dokazana povezanost nastalih simptoma i bolesti s prekomjernom krivom uporabom laptopa. Slične promjene mogu se naći u osoba koje boluju od hipertiroidizma i limfedema, te dovesti do pogrešnog dijagnosticiranja bolesti.
Kako je danas sve veći broj djece koja provode velik dio sati dnevno igrajući se na vlastitim prijenosnim računalima, važno je naglasiti moguće rizike kod prolongirane loše navike držanja računala u krilu. Ne samo radi sindroma opržene kože, nego i opasnosti od pregrijavanja testisa, koja za posljedicu u muške djece može imati njihovu neplodnost u odrasloj dobi.
Naime, iako postoje zaštitni podmetači za računala, i oni povećavaju temperaturu u krilu muške djece i muškaraca, znanstvenici su dokazali da već za 1 stupanj povećana temperatura u mošnjama, smanjuje sintezu normalnih zdravih spermija za 40% što je ključno za plodnost pokazala su najnovija istraživanja urologa sa Sveučilišta u New Yorku.
Stoga je najbolje držati računalo na stolu, tj. na tvrdoj podlozi koja se neće pregrijati i provoditi toplinu u krilo, kako ne bi došlo do reproduktivnih problema iz jednostavnog razloga što se mošnja i testisi ne stignu ohladiti. To je ujedno i zaključak studije o utjecaju laptopa na reproduktivno zdravlje objavljene nedavno u časopisu ''Fertility and sterility.'' Zanimljivo je da je i BBC izvijestio kako bi se djeci trebalo ograničiti uporaba prijenosnih računala, osobito sa WiFi antenama i Internet vezom. A tko se toga od roditelja pridržava?
Savjeti:
1. Ne pretjerujete u radu s računalom, uzmite pauze i prošećite svakih 20-40 minuta, ako baš morate više sati raditi na njemu.
2. Isključite računalo čim ga prestanete koristiti, kako se ne bi dodatno pregrijavalo.
3. Koristite pravilno dizajnirane stoliće za računala koji će im omogućiti adekvatno hlađenje, dobar odnos spram držanja tijela, osobito ruke-šake, ramena, vrata i očiju s ekranom i tastaturom.
4. Uvijek držite laptop na tvrdoj podlozi koja vam omogućuje ventilaciju i protok hladnog zraka oko uređaja.
5. Koristite udoban stolac.
6. Radite li dugo za računalom, nemojte zaboraviti treptati jer treptanje pomaže normalnom ovlaživanju oka suzama.
7. Pijte dovoljno tekućine, to je važno i radi zdravlja kičme, osobito međukralješčanih diskova.
8. Kod bilo kakvih simptoma koji vam se pojave tijekom rada s računalom, čim prije konzultirajte se s liječnikom.
9. Radite kratke pauze i vježbajte istezanje mišića, ruku, nogu, šake, vrata i ramenog obruča.
10. Miš postavite tako da vam zglob šake bude u neutralnom položaju.
Preuzeto s: Naturala.hr
Članak objavljen u časopisu Doktor u kući.
Napisala: Anka Dorić, dr. med. spec. transf. med.
Voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu, Imunološki zavod, Zagreb; Predsjednica Nacionalne udruge za planiranje obitelji, spolno i reproduktivno zdravlje i prava “Plan A”; Stručna suradnica savjetovališta Poliklinike Virogena Plus; Stručna suradnica ECCA-e, Europske udruge za rak vrata maternice