Posebno su tu autoimune bolesti, danas izrazito zastupljene. Današnje svježe mlijeko koje konzumiramo bit će znatno prihvatljivije za naš organizam ako ga prepustimo da ga kefirna zrnca prerade na svoj način. Čak i oni koji imaju slabu toleranciju na mlijeko, prihvatit će ovaj način konzumiranja. Postupak je jednostavan i obavljate svaki dan u isto vrijeme. Time štedite novac jer više ne kupujete jogurte, LGG-ove i slične industrijske prerađevine. Svježe mlijeko je ipak puno jeftinije od bilo kojih kupovnih jogurta.
Vaš domaći kefir znatno je bogatiji i kvalitetniji nego onaj koji bi mogli kupiti. Razlika je u tome što industrijski kefir ne nastaje upotrebom gljivica nego pomoću hmelja i kulture koje okusom odgovaraju kefiru. Time se postiže mogućnost proizvodnje kefira u velikim količinama i izbjegava se nestabilnost koju pokazuju kefirna zrnca. Kefirna zrna drugačije reagiraju u ljetnoj i zimskoj sezoni i to utječe na razliku u kvaliteti kefira. Industrija je sve to zaobišla i dobila je kefir ujednačene kvalitete. Međutim, vaš domaći kefir je puno kvalitetniji, bogatiji i jeftiniji.
Svi znamo da kefir potječe s Kavkaza, s područja koje je poznato po dugovječnosti i zdravlju stanovnika. Smatra se da je kefir nastao slučajnošću. Neki ga smatraju božjim darom, izraz koji najbolje opisuje njegova svojstva . Treba reći da tibetanska gljiva, kefirne gljive ili zrnca kefira nisu gljive. Struktura kefirnog zrna zapravo predstavlja simbiozu (suživot) između velikog broja dobrih, mliječnokiseli bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Na donjoj slici možete vidjeti kako izgledaju zrna kefira. To je mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida. Žive vječno i uzgojem u svježem mlijeku brzo rastu. Zrnca se najprije hrane laktozom, mliječnim šećerom i proizvode mliječnu kiselinu i CO2. Za desetak dana se podvostruče i zato da biste dobili ujednačenu kvalitetu kefira po okusu i gustoći, trebate višak zrnaca izvaditi. Naravno, šteta je to baciti. Višak možete slobodno pojesti ili razdijeliti dragim osobama. Kada gljiva postane prevelika, jednostavno je podijelite u manje dijelove i zajedno s mlijekom isporučite nekome tko će proces nastaviti.
Kefir je probiotički (korisni mikroorganizmi) i prebiotički (sadrži tvari koje pospješuju rast korisnih mikroorganizama) napitak koji uspostavlja ravnotežu u crijevnoj flori i time jača imunitet i popravlja probavu. U terapijske svrhe uzima se litra dnevno, po mogućnosti od sirovog mlijeka pašnih životinja, a svi mogu uzimati neograničenu količinu ovog osvježavajućeg napitka u svakoj prilici.
Treba krenuti s manjom dozom (1 dl dnevno) pa postupno povećavati jer će kefir u početku radikalno promijeniti sastav crijevne flore (korisne bakterije će tamaneći patogene zauzeti njihovo mjesto) pa može doći do prolaznih smetnja s probavom. Odlična je navika, uzeti kefir kao zadnji obrok prije spavanja ili ujutro sasvim natašte. Tako ćete imati najviše koristi od konzumiranja ove namirnice.
Od kefira možete napraviti i ukvasani kruh tako da umjesto kvasca koristite kvas na bazi kefira. Ako kefir procijedite na gazu, možete dobiti kefirni sir.
Priprema kefira
Važno je napomenuti da se industrijski proizveden kefir ne izrađuje uz pomoć 'kefirne gljive', nego hmelja i kultura bakterija koje napitku daju isti okus, ali ne i kvalitetu.
Iz tog razloga, kefir je najbolje pripremiti u domaćoj radinosti.
Način priprave kefira doista je jednostavan. Potrebno je samo mlijeko i gljive, odnosno zrnca kefira.
Tradicionalno, za pripravu kefira se ne koristi metalno posuđe i žlice, jer mogu poništiti ljekovito djelovanje napitka.
Za pola litre kefira potrebno je dvije žlice zrnaca i bilo kakvo mlijeko (kravlje, ovčje, kozje).
Mlijeko može biti kuhano ili nekuhano, no ne smije biti vruće.
Preporučuje se da mlijeko ne sadrži manje od 2,8% masnoće - što je sadržaj masnoće u mlijeku veći, kefir je bolji.
Izrada domaćeg kefira je sigurno način na koji ćete očuvati zdravlje i koji će vam pomoći u izlječenju od mnogih bolesti.