Je li nordijski način prehrane zdrav kao mediteranski?

Ne postoji dobra i loša hrana već samo dobre ili loše prehrambene navike

Je li nordijski način prehrane zdrav kao mediteranski?

Stanovnici sjeverne Europe tradicionalno se hrane drugačije od stanovnika mediteranskih zemalja. No, iako se njihova prehrana odlikuje visokim unosom punomasnih mliječnih proizvoda, margarina, šećera i crvenog mesa, za ovu prehranu karakterističan je i unos ostalih tradicionalno sjevernjačkih namirnica kao što su riba, kupus, raženi kruh, zobenakaša, jabuke, kruške i korjenasto povrće, te se, prema provedenom istraživanju ova prehrana povezuje s pozitivnim učincima na zdravlje.

Naime, istraživanje koje su proveli istraživači iz Danskog društva za borbu protiv raka (eng. Danish Cancer Society), Sveučilišta iz Aarhusa (eng. Aarhus University) i bolnice iz Aalborga (eng. Aalborg Hospital), potvrdilo je da je tradicionalna, uravnotežena prehrana karakteristična za nordijske zemlje povezana je s nižom stopom smrtnosti.

Mediteranska prehrana, koja je  tradicionalno prisutna te karakteristična za zemlje južne Europe, temelji se na visokom unosu mahunarki, voća, žitarica, ribe i maslinovog ulja, umjerenom  unosu mliječnih proizvoda i vina te minimalnom unosu crvenog mesa. Takav  način prehrane povezuje se sa smanjenim rizikom za razvoj  dijabetesa, bolesti srca ili raka te nižom stopom smrtnosti pa je usvajanje mediteranske prehrane itekako preporučljivo. Međutim, ponekad je teško promijeniti već usvojene navike, a dodatan problem može predstavljati  i dostupnost namirnica.  

Tako je grupa danskih istraživača, u sklopu istraživanja o prehrani, zdravlju i riziku od raka, proučavala način prehrane te stopu smrtnosti kod 57053 Danaca u dobi od 50 do 63 godine u razdoblju od 1993. do 1997. godine proučavajući unos upravo tradicionalnih sjevernjačkih  namirnica te učestalost konzumacije tih namirnica i stope smrtnosti.

Rezultati ovog istraživanja ukazuju da ne postoji dobra i loša hrana već samo dobre ili loše prehrambene navike.
U razdoblju od  12 godina po završetku ankete o prehrambenim navikama, umrlo  je 4126 ispitanika, a značajno manja stopa smrtnosti zabilježena je u ispitanika koji su češće konzumirali spomenute tradicionalne namirnice. Zasebna analiza povezanosti svake namirnice sa stopom smrtnosti pokazala je najveću korist raženog kruha sa cjelovitim zrnom (za muškarce), zatim kupusa (i za žene i za muškarce) te korjenastog povrća (za žene).

Drugim riječima, oni ispitanici koji su češće konzumirali  ove namirnice (ili koji ih konzumiraju) živjeli su (žive) duže.
Ovo istraživanje ukazuje na činjenicu da je moguće usvojiti način prehrane koji pridonosi dugovječnosti, a koji se bazira na uravnoteženom unosu namirnica koje se tradicionalno konzumiraju u određenom području i smatraju dijelom pravilne prehrane.  
Ljudi konzumiraju različite vrste hrane i svaka namirnica može imati svoje mjesto u prehrani u koliko se konzumira u sklopu raznovrsne i uravnotežene prehrane uz odgovarajuću tjelesnu aktivnost.

Za više informacija posjetite: http://jn.nutrition.org/content/141/4/639.long