Jedan od najprepoznatljivijih i najomiljenijih božićnih ukrasa svakako je vjenčić ukrašen grančicom božikovine koji se može vidjeti ispred ulaznih vrata mnogih domova. Božikovina ili božika, zaštićena, ljekovita biljka, poznata je i pod nazivom božje drvce, i vrlo ju često možemo naći kao sastavni dio raznih blagdanskih vijenaca. Još su stari Rimljani u vrijeme zimskih blagdana darivali božikovinu prijateljima kao zaštitu od uroka, grmljavine i čarolija.
U narodnim običajima božikovina predstavlja zaštitu od zlih duhova i nesreća, u zimskim mjesecima stavlja se ispred vrata, a za vrijeme božićnih blagdana u domove u kojima mora ostati do Svijećnice. Vjerovalo se da božikovina štiti od lutajućih mrtvih duša koje traže ulaz u topli dom, pa se zato stavljala u obliku vijenca na ulazna vrata, smatrajući kako će tako odagnati zle sile.
Neizostavan dio božićnih ukrasa
Božikovina je zimzeleni grm, zelenih listova, a plodovi su bobice, kuglice intenzivne crvene boje. I ovoga Božića mnogi će na ulazna vrata staviti vjenčić ispleten od žita, ukrašen grančicom božikovine i zvončićima, a na stol svijećnjak ukrašen grančicama smreke i božikovine. Uz imelu, božikovina je tradicionalno prihvaćena kao božićni simbol, i često se grančica božikovine može naći i kao motiv na božićnim stolnjacima, salvetama, te raznim drugim prigodnim dekoracijama. Čudesna moć koja se pripisivala grančici božikovine prenesena je i u kršćanstvo. Cvijet božikovine simbol je Isusova rođenja, crveni plod Isusove krvi, a list Isusove krune.
Zbog masovnog korištenja kao božićne dekoracije, božikovina je postala ugrožena vrsta. Zato božikovinu nemojte trgati u prirodi već je kupite u rasadnicima i vrtnim centrima gdje je uzgojena. Budući da je zaštićena biljna vrsta, i zabranjeno je u prirodi trgati grane ili čupati cijele biljke, nego tko želi može nabaviti sadnice iz uzgoja i posaditi ju u vrt, na balkon, gdje dobro podnosi gradske uvjete.
Ljekovita svojstva
Listovi su joj ljekoviti, pa se koriste u narodnoj medicini za pripremu čajeva, obloga, no, s upotrebom treba biti oprezan, jer su plodovi božikovine otrovni. List i korijen upotrebljavaju se u obliku čaja protiv groznice; naročito je dobar protiv bolesti želuca, crijeva i kod povišene temperature, te kod kašlja.
U pučkoj medicini božikovina se koristi za liječenje artritisa i drugih reumatskih oboljenja, gihta, groznice i malarije, bolesti krvi, bolesti limfe, otečenih limfnih žlijezda, bolesti dišnih organa i putova , bolesti probavnog sustava, krvarenja. Sok iz listova dobiva se mljevenjem svježe ubranih listova, a iscijeđeni sok upotrebljava se za liječenje bolesti jetre. Korijen se koristi i za izazivanje znojenja u liječenju grozničavih stanja te kod povišene tjelesne temperature.
(M.G.)