Čitate li što kupujete? Oko 1-2 % hrane neusklađeno s deklaracijama

Pazite li na rok trajanja prehrambenih proizvoda, posebice smrznutih? Na sve to upozoreni su potrošači uz Svjetski dan zdravlja posvećen sigurnosti hrane

Čitate li što kupujete? Oko 1-2 % hrane neusklađeno s deklaracijama

Posljednji slučajevi povlačenja lažnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja s polica trgovina, još su jedanput potvrdili kako su potrošači u Hrvatskoj i dalje u velikoj mjeri izloženi lažnim deklaracijama, nepropisnom etiketiranju proizvoda, a time i riziku kupnje nesigurne, za zdravlje štetne hrane. Inspekcija za kakvoću hrane Ministarstva poljoprivrede uzela je 10 uzoraka i od njih čak šest nije zadovoljavalo uvjete da bude ekstra djevičansko. Te lažne serije maslinovog ulja su povučene s tržišta, a predviđene kazne za nepropisno etiketiranje i stavljanje u promet su od 50 do 100 tisuća kuna za pravne osobe i od 5 do 10 tisuća kuna za fizičke osobe.

Svjetski dan zdravlja ove je godine posvećen upravo sigurnosti hrane. Time Svjetska zdravstvena organizacija želi podići svijest o ovom javnozdravstvenom pitanju globalne važnosti te ukazati na ulogu svih u prehrambenom lancu – od uzgajivača, prerađivača, proizvođača do prodavača i potrošača te državnih institucija u sustavu sigurnosti hrane.

Varanje potrošača

Oko 1-2% hrane koja dolazi na analizu nadležnih inspekcija nije usklađena s deklaracijama. Europski je prosjek da oko 5% hrane ne odgovara onome što piše na deklaracijama. Edukacija potrošača je ključna u području sigurnosti hrane. Riječ je o održavanju higijene prilikom pripreme hrane, moramo voditi računa da odvajamo sirovu od kuhane hrane, a važno je i kuhati na dovoljno visokoj temperaturi. Osim toga hranu treba  čuvati na temperaturi na kojoj piše na deklaraciji. Također, posebice je važno da se koristi zdravstveno ispravna voda, znači da upotrebljavate sigurnu vodu ili ju prokuhajte kako bi je učinili sigurnom. Najveća zadaća je kontrola slijeda proizvoda kako bi bili sigurni na putu hrane od polja do stola. Svu hranu treba  upotrijebiti do roka koji piše na proizvodu.

Označiti podrijetlo mesa

Prehrambena industrija zahvaljujući zakonima i regulativama koje joj to omogućuju,  vara kupce navodeći lažne podatke na deklaracijama, od sastava namirnica, preko podrijetla sve do količine. Podrijetlo mesa na tržištu Europske unije već je dulje jedan od ključnih problema u sigurnosti hrane, pogotovo zbog skandala iz 2013. kad je otkriveno da su neki dobavljači lažno predstavljali konjsko meso kao govedinu. Trenutačno obveza označavanja zemlje podrijetla mesa vrijedi za svježu govedinu i teletinu, a od ove će godine to pravilo obuhvatiti i ostalo svježe meso (svinjetinu, perad, janjetinu, jaretinu), no, ne i meso kao sastojak drugih proizvoda. Zato je Europski parlament nedavno izglasao rezoluciju kojom poziva na uvođenje obveze označavanja zemlje podrijetla mesa koje je sastojak u drugim proizvodima, poput lazanja, hamburgera ili sendviča. Taj dokument nema zakonsku snagu i zato ne obvezuje na poštovanje. Riječ je o svojevrsnoj zakonodavnoj inicijativi kojom se Komisija poziva da to pitanje uredi zakonom  jer su ankete glavne europske druge za zaštitu potrošača pokazale da više od 90 posto ispitanih potrošača smatra važnim da se označi podrijetlo mesa.

Smrznuto meso

Nakon što su prošle godine otišle u povijest nečitke i nepotpune deklaracije, koje su potrošače nerijetko dovodile u zabludu, na red je došlo i označavanje smrznutog mesa. Novine se odnose na označavanje smrznutog mesa gdje se mora navesti datum smrzavanja, i to za smrznuto meso, smrznute mesne pripravke i smrznute neprerađene pripravke ribe. Ako prilikom kupnje uočite da deklaracije ne udovoljavaju novim pravilima, možete se obratiti inspekciji Ministarstva poljoprivrede. Smrznuto meso mora imati jasnu deklaraciju do kada ima rok upotrebe i datum zamrzavanja ili, u slučaju da je više puta zamrzavana, datum prvog zamrzavanja. Na proizvodima koji potrošače mogu dovesti u zabludu, obavezno mora stajati država porijekla.

Pravila označavanja hrane

Provedba pravila koja se primjenjuju na označavanje hrane osigurana su Zakonom o informiranju potrošača o hrani. Omogućila su bolju čitljivost deklaracija (propisana veličina slova -1,2 mm), označavanje alergena u popisu sastojaka, nazive hrane, odnosno obvezne podatke koji moraju pratiti naziv hrane. Nove odredbe odnosile su se na navođenje zemlje ili mjesta podrijetla, propisano je također obvezno navođenje datuma smrzavanja za smrznuto meso, pripravke od smrznutog mesa i smrznute neprerađene proizvode ribarstva. Uvedena je nutritivna deklaracija (obvezno navođenje hranjivih vrijednosti hrane). Ove novosti se primjenjuju od 13. prosinca prošle godine, jedino će nutritivno označavanje biti obvezno tek od 13. prosinca 2016.