Borba između dobrog i lošeg kolesterola

Proces nakupljanja kolesterola traje godinama, no najčešće se ubrza kod starijih osoba. Arteroskleroza može uzrokovati začepljenje žila, visoki tlak te srčani ili moždani udar

Borba između dobrog i lošeg kolesterola

Vaše tijelo treba kolesterol, no ako se kriva vrsta i prevelika količina kolesterola počne nakupljati na stijenkama krvnih žila, može rezultirati brojnim zdravstvenim problemima i u konačnici začepljenjem krvnih žila. Kolesterol inače proizvodi jetra, no on se nalazi i u različitim vrstama hrane kao što su jaja i crveno meso.

Previše loše vrste kolesterola, takozvanog LDL kolesterola, povećava mogućnost bolesti srca, moždanog udara i drugih teških zdravstvenih problema i stanja. Zanimljivo je da niska razina dobrog kolesterola, HDL kolesterola, može imati jednak utjecaj na organizam.

Uzroci povišenog kolesterola

1. Prehrana – Štetite si jedete li previše hrane sa zasićenim masnoćama kao što su crveno meso (govedina, svinjetina, teletina) i drugi proizvodi životinjskog porijekla, mlijeko, jaja, maslac i sir. Tu pripada i rafinirana hrana koja u sebi sadrži kokosovo ulje, palmino ulje ili kakao maslac. Zasićene masti također ćete naći u maslacu, masnoći od povrća, većini keksa, krekera i drugim grickalicama.

2. Vaša težina – Vaša prekomjerna težina nije samo loša za vaš društveni život, nego je i štetna za vaše zdravlje. Prekomjerna težina može biti uzrok povećanju triglicerida i smanjenju HDL-a.

3. Tjelesna aktivnost – Pomaknite se sa stolice ili kauča i započnite vježbati. Manjak tjelesne aktivnosti može prouzročiti povećanje LDL-a i smanjiti HDL.

4. Dob i spol – Nakon 20. godine života vaše razine kolesterola prirodno počinju rasti. Kod muškaraca razina kolesterola počinje opasnije rasti nakon 50. godine života, dok se kod žena razine kolesterola drastičnije počinju mijenjati nakon ulaska u menopauzu.

5. Ukupno zdravlje – Nemojte izbjegavati zdravstvene preglede kako biste u ranom stadiju otkrili određena zdravstvena stanja kao što je dijabetes i hipotireoza koje mogu izazvati povišeni kolesterol.

6. Obiteljska anamneza – Ako u obitelji postoji sklonost povišenom kolesterolu, postoji mogućnost da ste i vi naslijedili tu sklonost.

7. Pušenje cigareta – O ovome već pjevaju svi vrapci na grani. Cigarete mogu smanjiti razine HDL-a ili dobrog kolesterola.

Što je ustvari kolesterol?

Kolesterol je vrsta masnoće, točnije lipid, koja se nalazi u vašoj krvi. Vaše stanice trebaju kolesterol i vaše tijelo ga proizvodi onoliko koliko je potrebno, no problem je što s jelom unosite dodatne količine u organizam. Ako u organizam često unosite hranu bogatu kolesterolom, on će se početi nakupljati na stijenkama vaših arterija.

Upravo to nakupljanje kolesterola, koje uzrokuje stvrdnjavanje njihovih stijenki, zove se arteroskleroza. Naravno, to je proces koji traje godinama, no on se najčešće ubrza kod starijih osoba. Arteroskleroza može uzrokovati začepljenje žila, visoki tlak te srčani ili moždani udar.

Kao što smo već spomenuli, LDL je loš kolesterol, onaj koji će se nakupiti na stijenkama vaših arterija. Ako ga imate previše u krvi, morate smanjiti njegovu razinu. S druge strane tu je dobar HDL kolesterol koji pomaže u odstranjenju masnoća iz krvi. Visoke razine HDL-a mogu vam pomoći u zaštiti od srčanog udara.
Ukoliko uz visoke razine LDL-a imate i povišenu razinu triglicerida (još jedna vrsta masnoće u krvi), tada su šanse da doživite srčani udar prilično visoke.

Simptomi povišenog kolesterola u krvi

Može se reći da previše očitih i specifičnih simptoma povišenog kolesterola nema. Do trenutka kad saznate da ga imate, začepljenje vaših arterija može biti već u punom zamahu. Zato je potrebno započeti s tretmanom snižavanja kolesterola čim prije.
No, kako biste saznali da imate povišeni kolesterol, potrebno je napraviti krvne pretrage.

Kako se liječi visoki kolesterol?

Postoje dva načina liječenja povišenih razina kolesterola u krvi – promjenom stila života ili lijekovima.
Kada se otkrije da imate povišeni kolesterol u krvi, vaš će vam liječnik ili specijalist preporučiti dijetu kako biste što brže i učinkovitije smanjili razinu kolesterola u krvi. Ta se dijeta sastoji od robe(?), voća, povrća, graha, cjelovitih žitarica i kruha s tim žitaricama te zdravih masnoća kao što je maslinovo ulje.
Ukoliko imate pretjeranu tjelesnu težinu, potrebno ju je smanjiti, a već gubitak od pet kilograma može dati vrlo dobre rezultate. S gubitkom kilograma smanjit će se i visoki krvni tlak, ako ga imate.
Redovito vježbajte, najmanje tri do četiri puta tjedno, što može uključivati i brzo hodanje, barem 30 minuta dnevno. 
Ako pušite, prestanite! Prestankom pušenja pomoći ćete podizanju HDL-a u krvi koji vam je sada još više potreban.
Promjena starih navika nikada nije laka, no vrlo je važna ako želite i dalje voditi zdrav i dug život.

(vam)