Uz Svjetski dan braka - zajedno u dobru i zlu...

Kod oba spola bračna potpora je čimbenik koji najviše utječe na zadovoljstvo u braku

Uz Svjetski dan braka - zajedno u dobru i zlu...

Svjetski dan braka svake se godine obilježava druge nedjelje u veljači, a u nekim zemljama postoji čak i tjedan braka i to u razdoblju od 7. do 14. veljače, odnosno, do Dana zaljubljenih - Valentinova. Ideja  je potekla iz američke države Louisiane, gdje je 1983. godine i službeno uveden Dan braka, posvećen bračnom paru, mužu i ženi kao stupu obitelji.


Sve manje brakova

Svjetski dan braka prigoda je za podsjećanje na ulogu i vrijednosti braka kao institucije. Za bračne partnere to je prisjećanje na dane kada su se zaljubili, na onaj sjaj u oku koji je kroz brak prerastao u potrebu međusobnog poštivanja i vjernosti koju su jedno drugome obećali. No, život  je, kako se to obično kaže, negdje drugdje. U današnje vrijeme mnoga se temeljna načela braka i bračnog života sve rjeđe poštuju, brak se u društvu uglavnom prikazuje negativno, i sve je manje onih koji se odlučuju na bračnu zajednicu.

Institucija braka nema više vrijednost koju je imala prije nekoliko desetljeća, kada su se točno znale uloge muškarca i žene, te kada je većina zbog tradicionalnog odgoja prihvaćala određena pravila. Brak je sve manje interesantan kao zajednica, posebice mlađoj generaciji, a to potvrđuju i istraživanja. Više od polovice ispitanika mlađih od 27 godina nije zainteresirana za sklapanje bračnih odnosa. Razlozi toj nezainteresiranosti za brak su uz ostalo i želja za napredovanjem u karijeri, koja se smatra teško spojivom s bračnim i obiteljskim vezama/obvezama. Sve više mladi žive u zajednici bez registracije na sudu ili u Crkvi, koja se može lako razvrgnuti i koja je postala supstitut za brak.


Sve više razvoda

Ne samo da je sve manje sklopljenih brakova, nego je i sve više onih koji propadaju. Savjetovališta su puna bračnih parova koji dolaze potražiti pomoć u prevladavanju bračnih problema, kod kojih je nastupila kriza bračne komunikacije i razne druge poteškoće koje narušavaju njihov bračni odnos. Umjesto ljubavi i sreće unutar četiri zida rastu nerazumijevanje i svađe, zbog čega brak na kraju završi razvodom koje obje strane vide kao jedino moguće rješenje za bračni brodolom. Kao glavne razloge za prekid bračne zajednice analize navode trenutačno stanje u državi koje je rezultiralo nezaposlenošću i financijskim problemima.

Ekonomske krize uvijek pogađaju i bračnu zajednicu. No, istraživanja pokazuju i druge trendove. Više šansi za razvod imaju oni bračni partneri kojima su se razveli njihovi najbolji prijatelji, kumovi ili netko iz bliže okoline. Što god bio razlog, sigurno je samo jedno, a to su brojke koje govore da je u Hrvatskoj razvod brakova u konstantnom porastu. Statistika kaže kako se trenutno raspada svaki treći brak, a stručnjaci predviđaju da će taj broj i porasti. U 2012. godini razvelo se oko 5 tisuća parova, što je 15 posto više u odnosu na prethodnu godinu i najveći broj razvoda u zadnjih dvadeset godina. U odnosu na ruralne sredine, broj razvoda veći je u gradovima. Po standardu nećemo još dugo doseći razvijenije zemlje EU, no, kada je broj razvoda u pitanju, Hrvatska je mnoge već sada prestigla.  


Ljubav i brak u Hrvatskoj

Mnoge trendove i navike u bračnoj zajednici otkrivaju rezultati velikog istraživanja koje se pod vodstvom dr. Josipa Obradovića u sklopu Instituta “Ivo Pilar” provodi zadnjih godina. Na nezadovoljstvo u braku utječe ekonomski stres, a iako ga doživljavaju i žene, za muškarce je on važniji jer se još uvijek identificiraju s ulogom hranitelja obitelji. Prema rezultatima istraživanja, zadovoljstvo u braku i stupanj obrazovanja obrnuto su proporcionalni. Patrijarhalne i niže obrazovane žene najviše su zadovoljne brakom, dok s povećanjem razine obrazovanja zadovoljstvo opada. Najzadovoljniji muškarci su oni visokoobrazovani. Kod oba spola bračna potpora je čimbenik koji najviše utječe na zadovoljstvo u braku.