Hoće li se ikada promijeniti?

Promjena ponašanja: kad se ljudi mijenjaju?

Hoće li se ikada promijeniti?

U pismima čitateljica često je pitanje: kako da promijenim svojeg partnera ili partnericu?
Problema je bezbroj: nekoga partner tuče, nekoga opet vara, a netko treći se žali da svojeg dragog ili dragu ne može više uopće smisliti. I onda u zadnjoj rečenici postavljaju svi to čarobno pitanje o promjeni… Pa da vidimo onda kada se ljudi mijenjaju, zašto se uopće mijenjaju i što učiniti želite li promijeniti nekoga?


Dva razloga za promjenu ponašanja

U literaturi ćete pronaći različite definicije, ali onako kako MI to vidimo, postoje dvije osnovne situacije u kojima je realno očekivati promjene ponašanja:

 1. promjena ponašanja zbog promjene stavova, odnosno načina razmišljanja i sustava vjerovanja. Događa se kad dobijemo nove informacije, ili se promijeni nešto duboko u nama. Možda bi bilo zgodno ovu promjenu nazvati iskrena promjena.

 2. promjena ponašanja zbog svjesne odluke, do koje može doći čak i ako nismo promijenili stavove. Događa se kad zaključimo da je određena korekcija ponašanja u našem interesu! Ovo ćemo onda nazvati promjenom iz interesa.

Iskrena promjena ponašanja: vidim da ono što sam radio prije nije u redu

U prvom slučaju promjena ponašanja događa se zbog toga što mijenjamo način razmišljanja. Odustajemo od starih stavova i usvajamo nove vrijednosti prema kojima ćemo se u budućnosti ravnati.

Do ovakve promjene dolazi zapravo vrlo rijetko, jer su naši stavovi i vjerovanja duboko usađeni u nas. Čak i kad saznamo nešto što se kosi s našim trenutnim sustavom vrijednosti, borit ćemo se da ih po svaku cijenu opravdamo i zadržimo. Nećemo se lako predati čak ni onda kad nam nove informacije pokažu da smo u krivu!

Neki ljudi su u tome posebno neumorni: ti tvrdoglavci neće promijeniti mišljenje kakav god argument vi izvukli iz rukava, nego će i dalje uporno trubiti po svojem. Srećom ima i pametnijih ljudi, koji će priznati svoju pogrešku i okrenuti ploču.

Sazrijevanje spada u ovu kategoriju: zato što postajemo zreliji, ili moralniji, ili malo pametniji, zaključit ćemo da je vrijeme da se "popravimo". I tako se postepeno počinjemo ponašati drugačije, prije svega onda kad shvatimo da bi naši postupci mogli povrijediti nekoga.

Jedan primjer ovakve promjene bio bi lopov (nazovimo ga gospodin Savjesni) koji je godinama krao po trgovinama, a onda je jednog dana prestao krasti jer je shvatio da su njegovi postupci nemoralni.

Na žalost, ovakve su promjene izuzetno rijetke, baš kao što se i inače rijetko u životu čuje za lopova koji je iznenada postao pošten – ako ste ikad uopće i čuli za takvo nešto.


Promjena iz interesa: zbog straha od kazne ili zbog obećane nagrade

U drugom slučaju do promjene ponašanja dolazi svjesno, da ne kažemo baš pod prisilom. Ovdje nije nužno da sazrijemo ili se opametimo, nego svjesno odlučimo ponašati se drugačije. U suprotnom prijeti nam kazna ili izostanak nagrade!

 Primjer ovakve promjene bio bi neki drugi lopov (neka se ovaj onda zove Nepopravljivi) koji je, jednako kao i maloprije spomenuti mu kolega Savjesni, godinama krao po trgovinama. Ali za Nepopravljivog dolaze teška vremena: on doduše i dalje ne vidi ništa sporno u tome da s vremena na vrijeme ukrade pokoju Kraševu čokoladu, ali ga u zadnje vrijeme čuvari drže na oku jer im je sumnjiv. I kao za peh kraj Nepopravljivog se stvorio policajac koji će ga istog trena privesti ako primijeti bilo kakvu nepodopštinu!

 Tako se oba bivša lopova sada ponašaju pristojno: Savjesni zato što je shvatio da je krađa nemoralna, a Nepopravljivi zbog toga što se boji kazne. U postupcima su dakle isti, ali se u razmišljanjima razlikuju kao nebo i zemlja!

 Savjesni iskreno vjeruje u poštenje, dok je Nepopravljivi samo neiskreno pošten. Duboko u sebi ovaj drugi žali zbog svoje teške sudbine: policajci ga žele strpati u zatvor, a on zapravo ne radi ništa loše - jer krađu ionako ne smatra nemoralnom.

Zašto mangup ostaje mangup

Problem naše čitateljice njezin je neozbiljni dečko. On voli dobro društvo, pivo i izlaske – i sve to mu osobno brojimo pod pozitivne karakteristike. Ali isti taj dečko ne voli učiti pa nikako da diplomira, ne voli usputni posao ali ga radi jer je prelijen naći nešto primamljivije, a izgleda da ne voli ni razgovor sa Hanom – odnosno ne voli razgovor u kojem ga ona neuspješno nagovara da se pokrene.

 I kako sad takvog mangupa natjerati da prestane biti mangup? Ako se prisjetite naše teorije o glavnim mehanizmima mijenjanja ponašanja, onda Hani preostaje sljedeće:

 a) ili da čeka da se njezin dragi uozbilji, odnosno da sam shvati kako se mora promijeniti (iskrena promjena);
 b) ili da ga ona privoli da se uozbilji (promjena pod pritiskom).

Čekanje da se dogodi iskrena promjena moglo bi potrajati, pa smo nestrpljivoj Hani savjetovali da preuzme stvar u svoje ruke i da pokuša svog dragog natjerati na promjenu pod pritiskom.

Malo više mrkve, malo manje batine

A kako da to izvede? Pa, tu smo se vodili onom starom i dobro iskušanom metodom mrkve i batine: kad ništa drugo ne pomaže, onda pokažite svom partneru što ga dobrog očekuje ako se uozbilji i napokon primi posla (to je naravno mrkva), ali i što bi se moglo dogoditi ako tvrdoglavo nastavi po svojem (što u ovom slučaju predstavlja simboličnu batinu).

 Iskrena promjena ponašanja, onakva kakvu je doživio gospodin Savjesni iz našeg ranijeg primjera, uvijek je bolja i na duže staze postiže bolje rezultate: ali ako vaš dragi uporno odbija mijenjati sebe i baš ga briga kako se njegovi postupci odražavaju na vas, neće vam preostati ništa drugo nego da mu pokažete koliko je zastranio.

 Naravno, uvijek je bolje mamiti nagradom nego prijetiti kaznom. Pokažite partneru što propušta i kako bi vam zapravo lijepo moglo biti! I tek ako to ne uspije, posegnite za batinom: ali nemojte ni slučajno ovu zamišljenu batinu zamijeniti pravom, jer svako nasilje (fizičko ili psihičko) je ružna stvar kojoj nema mjesta u odnosu dvoje civiliziranih ljudi.

Izvor: www.sretneveze.com
Foto: © karelnoppe - fotolia