Oprez! Kreme i losioni za sunčanje

Je li istina da kreme za sunčanje mogu učiniti mnogo više zla nego dobra? Boris Cyprýn smatra da je odgovor potvrdan

Oprez!  Kreme i losioni za sunčanje

Vjerojatno ste imali iskustvo sa opeklinama od sunca. Godišnji odmori se često koriste za intenzivno izlaganje suncu u želji da se što prije stekne brončana boja kože. Preplanuli ten daje posebnu draž vašoj koži i cijeloj pojavi. No svjedoci smo sve veće učestalosti pojave melanoma (tumora kože). Iako su zaštitne kreme možda i djelotvorne protiv opeklina od sunca, postavljeno je pitanje o mogućoj tih zaštitnih sredstava i oboljenja kože.

Posljednji rezultati istraživanja ponašanja kože tretirane sredstvima zaštite od sunčevih zraka daju povoda da promijenimo navike. Industrijske kreme za sunčanje redovito sadrže kemikalije i takozvane SPF faktore zaštite protiv UV-A i UV-B radijacije sunca), mogu učiniti mnogo više zla nego dobra. Koži je sunce potrebno. Upravo UV radijacija stimulira sintezu odnosno stvaranje D3 vitamina u koži. Nedostatak vitamina D3 danas je pojava koja prema procjenama pogađa čak 90% svjetske populacije. To znači da većina ljudi ne dobiva onaj potrebni učinak izlaganja suncu koji je potreban za očuvanje zdravlja. Znanstvenici koji se bave uzrocima učestale pojavnosti tumora kože došli su do zaključka da je nedostatak vitamina D uzrok povećanoj opasnosti od svih oblika raka uključujući i rak kože.

Očita je proturječnost ovih nalaza sa činjenicom da je melanom do sada uvijek bio povezivan sa pretjeranim izlaganjem suncu. Nedavne studije, istraživanja i statistike govore da je smrtnost od melanoma bila veća kod ljudi koji su prije dijagnoze oboljenja upotrebljavali industrijska zaštitna sredstva za sunčanje. Kod oboljelih osoba koji prethodno nisu upotrebljavali zaštitu protiv UV zračenja, dijagnosticirane su manje agresivne forme tumora.

Na upite javnosti američka je agencija FDA ogradila se od izravnog odgovora i dala izjavu da oni nisu u posjedu podataka koji pokazuju da korištenje krema za sunčanje pomaže sprječavanju raka kože. Međunarodna agencija za istraživanje raka IARC  preporučuje nošenje šešira i suncobrana kao primarnu zaštitu od prejakog UV zračenja te da industrijska sredstva za zaštitu kože ne bi trebala biti prvi i jedini izbor u prevenciji raka kože. Sve takve službene izjave su vjerojatno rezultat pritužbi na račun reklamnih poruka proizvođača krema i losiona o zaštiti kože koje su se pokazale neistinite.

Medicinska istraživanja ukazuju nadalje da 30% zaštitnih sredstava sadrži oblike vitamina A koji može izazvati nagli rast tkiva kože (hiperplazija) i ubrzati pojavu raka i oštećenja na koži.

Iako ste kremu ili losion već kupili uzmite povećalo i pročitajte podatke o sadržaju na poleđini. Istraživanja upozoravaju da su uobičajeni sastojci zaštitnih krema i losiona poput Benzophenona (dixoybenzon, oxybenzon) Cinnamata, Salicylata Digall trioleata, Metil antranilata Avobenzona, visoko toksični ne samo za kožu već i za čitavo tijelo kada se uzme u obzir činjenica da tvari nanesene na kožu prodiru u unutrašnjost tijela utičući na cjelokupno zdravlje.

Uputno je nakon ovakvih saznanja ponovno se vratiti prirodi i njenim izvorima zaštite. Tradicionalno iskustvo primorja i Dalmacije upućuje na ponovno vrednovanje maslinovog ulja kao zaštite od opeklina. Kada se pak radi o zaštiti glave i tijela od dugog izlaganja suncu, izbjegavajte tkanine od umjetnih vlakana bilo da se radi o suncobranima, odjeći ili šeširu. Nezamjenjivu kvalitetnu zaštitu pružiti će vam tende i suncobrani izrađeni od lana ili konoplje, šeširi od slame te odjeća od lana i konoplje.


Ugodan i zdrav ostatak ljeta želi vam

Boris Cyprýn
Terapijski savjetnik i pratitelj samo-ozdravljanja
www.zdravljeuvama.info