Studentice iz provincije, BBB, humanitarni koncerti, Kinezi, popisi stanovništva, kućni savjeti, pobune, nove Šalkovićeve priče su hiperrealističke u najboljem smislu te riječi – one su uronjene u hrvatsku svakidašnjicu, i premda humorističke, ne lakiraju zbilju, već se bave suštinom društvenog problema.
Urbane legende služe nam, između ostaloga, da se orijentiramo u prostoru i vremenu. U svijetu koji je zamaglio granice između stvarnog i virtualnog, više nije važno koja su iskustva autentična, a koja potječu iz duboke praznine svijeta. Nekoć davno Rilke je uskliknuo: "Moraš promijeniti svoj život!". Ali kako to učiniti u svijetu koji je lažan, kičast, neautonoman? Čitanjem knjiga!
Svatko ima neku tajnu ili štogod neizrecivo, ponešto rubno, kakvu nelagodu, sram. Nagonski se želimo "rasprostrijeti" u prostoru i vremenu, ostvariti se i osjećati slobodnima. Usput robujemo čudovišnim zamkama okoline i epohe, koliko god nastojali prekoračiti zadani horizont. Junaci kratkih priča Hrvoja Šalkovića djeluju u uvjerenju da će radikalno promijeniti vlastiti život. U toj drami moraju se suočiti s vlastitom autentičnošću sukobljenom s vulgarnošću i neumoljivošću okolnosti. Ne pristaju biti promatrači vlastita života, a njihova (mala) pobuna presudan je i prekretnički čin koji možda i nije spektakularan u društvu spektakla, ali svakako jest svjedočanstvo o iskonskoj potrebi za cjelovitošću autentične ljudske egzistencije u nadirućem sveprožimajućem neljudskom karakteru društvenog sustava bez vrednota. U urbanoj svakodnevici opstajete jedino ako živite urbane legende Hrvoja Šalkovića. Utoliko niste sami. Mi primamo vilenjake.
Jadranka Pintarić
Neobičan je čovjek i pisac taj Hrvoje Šalković! Za njega su i život i pisanje avantura u koju kreće u petoj brzini i bez kalkuliranja, srčano rekli bismo. Na tom putu susreće brojne prepreke, mnoge ga stvari nerviraju, ponekad negdje zapne, netko mu nešto i zamjeri, ali on i dalje vozi kao da je sve to jedna velika pustinja koju jednostavno treba prijeći, bez suvišnog zastajkivanja. Njegova nova zbirka priča polazi od tema koje možete pročitati u novinama, ali iz njih ćete uglavnom doznati samo kako je sve završilo, a nikada i kako je to doista bilo. Tu počinje Šalkovićeva priča. Kako su se osjećali akteri, što je svemu prethodilo i zašto – do vraga – hejteri u ovoj zemlji imaju baš toliko prostora za djelovanje. Dinamika priča, brze izmjene dijaloga i jak socijalni osjećaj, to je ono što nosi čitatelje ove knjige i to baš u toj famoznoj petoj brzini. U Šalkovićevim pričama ima nečeg nesretnog i divljeg u zraku, ali nije li nam svakodnevica baš takva, gruba, nepravedna i toliko malo idilična da za vilenjake u njoj jednostavno nema mjesta.
Jagna Pogačnik
O autoru:
Hrvoje Šalković rođen je u Zagrebu 1973. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a poslijediplomski studij završio na londonskom University of Westminster. Objavio je šest romana i jednu zbirku kratkih priča. Proputovao je svih sedam kontinenata. Dobitnik je VBZ-ove književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman (2006). Član je Hrvatskog društva pisaca. Kada ne putuje, živi i radi u Zagrebu. Dosada je objavio zbirku priča 'com.opnci.com.obojci' (Buvina, 2002), te romane 'Pala karta' (Nova stvarnost, 2003), 'Pravi se da ovo nisi vidio' (VBZ, 2006), 'Zec na mjesecu' (VBZ, 2007), 'Oko cucka pa na mala vrata' (Profil, 2008.) i 'Kombinacija d.o.o.' (VBZ, 2009), 'Nulti meridijan' (Naklada Ljevak 2011.).
Hrvoje Šalković: Ne primamo vilenjake
Izdavač: Naklada Ljevak
Biblioteka: Graham Greene
Godina: ožujak 2013.
Broj stranica: 160
Uvez: meki (i tvrdi)
Cijena: 110 kn
PROMOCIJA KNJIGE
Hrvoje Šalković
"Ne primamo vilenjake"Četvrtak, 4. 4. u 19,30 sati
Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Sudjeluju: Jadranka Pintarić, Jagna Pogačnik, Nenad Rizvanović i autor.
Ulaz slobodan.