»Na Južni vrh stigao sam u tri. Rijeke magle već su se prelijevale preko 8501 m visokog vrha Lhotsea i okružile su vršnu piramidu Everesta. Vrijeme više nikako nije izgledalo bezazleno. Zgrabio sam novu bocu kisika, pričvrstio je za regulator i požurio dalje u sve gušće oblake. Ubrzo nakon silaska s Južnog vrha počeo je padati snijeg i vidljivost je otišla k vragu. Stotinjak metara iznad mene, gdje je s kobaltno plavog neba sunce još uvijek milovalo površinu Globusa, moji prijatelji su slavili uspon na vrh svijeta: grlili su se, razvijali zastave, slikali – i trošili dragocjene otkucaje kazaljke sata. Nitko od njih nije ni slutio da dolazi strašno iskušenje. Nitko nije posumnjao da bi na kraju ovog dugačkog dana svaka minuta mogla značiti život.«
U rano poslijepodne 10. svibnja 1996. godine američki novinar Jon Krakauer stajao je na vrhu svijeta, na vrhu Mt. Everesta, «jednom nogom u Kini, a drugom u Nepalu», gotovo nesvjestan veličanstvenog prizora koji se pružao ispod njega. A nakon samo pet minuta provedenih na vrhu, kojima je prethodilo pedeset i sedam neprospavanih sati, u nedostatku kisika kojeg na visini od 8848 metara skoro da više i nema, gotovo na izmaku snaga i ne osjećajući ništa drugo osim hladnoće i umora, započeo je silazak s vrha prema baznom logoru. U tom trenutku nije bio svjestan da će godinama kasnije milijuni čitatelja diljem svijeta u njegovim prisjećanjima naići na izuzetno dramatično i potresno štivo o tragediji koja se dogodila tek nekoliko sati kasnije, o iznenadnoj snježnoj oluji koja je do njegovog silaska u bazni logor progutala devet, a ukupno do kraja tog mjeseca ukupno čak dvanaestoro ljudskih života. Od tog trenutka Krakauerov život se drastično promijenio, uslijedile su godine preispitivanja i samooptuživanja (da li je mogao učiniti nešto više i spasiti koji život), i utoliko je logičan podnaslov knjige «Osobni obračun s tragedijom na Mt. Everestu».
Kao novinar magazina Outside, Krakauer je sudjelovao u ekspediciji na Everest sa zadatkom da napiše članak o rastućem broju komercijalnih ekspedicija na vrh svijeta i posljedicama koje sve veći broj ljudi ostavlja na nekada netaknuti dio svijeta. Spletom okolnosti postao je svjedokom najveće tragedije na Everestu koja je tog svibnja 1996. odnijela 12 ljudskih života.
Opisujući sve etape ekspedicije, od okupljanja u Kathmanduu i puta do prvih baznih logora, neodoljive ljepote krajolika kroz koje planinari prolaze na svom putu prema vrhu, a koja postaje surovija ali i privlačnija što se više uspinju, Krakauer je uspio približiti jedan sasvim drugačiji svijet milijunima čitatelja, i penjačima i običnim simpatizerima, a ponajviše onima koji život uglavnom prožive ispred televizijskih ekrana. Krakauer upoznaje čitatelje s članovima ekspedicije, njihovim motivima, iz kojevrsnog “običnog života” dolaze… opisuje višetjedni proces aklimatizacije na sve veće visine, naporne i po život opasne vježbe penjanja, pojedine etape uspona na vrh… prosječni čitatelj može dosta saznati o penjanju uopće, upoznati se s osnovnim pojmovima, rekvizitima (knjizi je pridodan i kratki rječnik alpinističkih pojmova).
Glavninu priče Krakauer je posvetio dramatičnim okolnostima spašavanja vlastitog života i pojedinačnim dramama ostalih članova ekspedicije, u trenucima sveopćeg kaosa kada sposobnost zdravorazumskog rasuđivanja napušta i one naizgled najsposobnije i najupućenije. I upravo se na tim stranicama Krakauer pokazao kao vješt pripovjedač, on ne niže suhu faktografiju događanja već gradi napetost, uvlači čitatelja duboko u samu srž drame, gotovo da mu uvlači jezu u kosti, omogućujući mu snagom napisane riječi da i sam osjeti i hladnoću, i vjetar, i ljepotu i stravu planine čije ime svi dobro poznajemo još od prvih školskih upoznavanja s ljepotama planeta na kojem obitavamo.
Krakauerova sposobnost kombiniranja upornosti i preciznosti istraživačkog novinarstva i stilske finoće rođenog pisca, rezultirala je djelom iznimne dokumentarne i književne vrijednosti. Prevedena na 24 jezika, knjiga Bez daha je tjednima bila na vrhu top liste najčitanijih knjiga New York Timesa, proglašena je knjigom godine u izboru magazina Time, a bila je jedan od tri finalista za Pulitzerovu nagradu
1998. godine. Knjiga koja se čita bez daha.
Jon Krakauer: Bez daha
Cijena: 122,00 kn
Uvez: tvrdi uvez
Broj stranica: 188
Godina izdanja: 2004.
Izdavač: V.B.Z., ZAGREB
"Nitko od njih nije ni slutio da dolazi strašno iskušenje"