Prepoznavanje znakova predijabetesa može napraviti veliku razliku u sprječavanju njegove progresije u dijabetes tipa 2, metabolički poremećaj za koji se procjenuje da ima preko pola milijuna ljudi samo u Hrvatskoj. Kao i mnoga kronična stanja, dijabetes tipa 2 mnogo je lakše liječiti u najranijim fazama, zbog čega je moguće spriječiti ga ili barem minimalizirati njegov utjecaj na tijelo.
"Kada imate predijabetes, šanse za napredovanje u dijabetes su prilično visoke ako nastavite održavati iste životne navike", objasnio je za SELF endokrinolog Hien Tran. "Ne samo da to može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2, već može povećati i rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i bolesti bubrega. Promjene u načinu života koje se odnose na vaš predijabetes ključne su za cjelokupno zdravlje."
To znači da bi identificiranje simptoma predijabetesa moglo, doslovno, biti spas ako se tvoja dijagnoza prati ciljanim planom liječenja predijabetesa. Evo što sve trebaš znati o predijabetesu, uključujući rizične faktore, uzroke i upozoravajuće znakove.
Što je zapravo predijabetes?
Kako bi osigurala stalnu energiju koja ti je potrebna za funkcioniranje, tvoje tijelo regulira glukozu u krvi, poznatiju kao šećer u krvi, putem inzulina, hormona koji proizvodi tvoja gušterača (duga, ravna žlijezda koja se nalazi iza i ispod tvog trbuha). Glavni zadatak inzulina je pomoći usmjeravanju šećera u krvi u tvoje stanice, koji se zatim koristi kao gorivo za sve vrste procesa.
Ako imaš predijabetes, tvoje stanice ne reagiraju na inzulin kako bi trebale - to je poznato kao inzulinska rezistencija. Tvoja gušterača se pojačava, pumpajući više inzulina kako bi pokušala potaknuti tvoje stanice da reagiraju, objašnjava Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Ipak, na kraju, gušterača također prestaje reagirati zbog porasta šećera u krvi, što postavlja temelje za rane znakove dijabetesa. Ako imaš predijabetes, tvoj šećer u krvi ostaje konstantno viši od normalnog, ali još nije dovoljno povišen da bi se smatrao dijabetesom tipa 2.
Ovi znakovi upozorenja nevjerojatno su česti: primjerice, 1 od 3 odrasle osobe u SAD-u ima predijabetes, a više od 80 posto njih to ni ne zna, ističe Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Prema Američkom institutu za dijabetes i bolesti probave i bubrega, oni s predijabetesom imaju do 50 posto šanse da razviju dijabetes tipa 2 unutar 5 do 10 godina od početne dijagnoze, ali dr. Tran dodaje da se to može dogoditi i brže bez intervencije, pogotovo ako nisi svjesna problema.
Koji su neki uobičajeni čimbenici rizika od predijabetesa?
Postoje čimbenici koji su povezani s većim rizikom od razvoja predijabetesa, ali prema Centru za prevenciju i kontrolu bolesti, najčešći su:
- prekomjerna težina ili pretilost
- 45 godina ili više
- obiteljska povijest dijabetesa tipa 2
- vježbanje manje od tri puta tjedno
- povijest bolesti srca ili moždanog udara
- povišen kolesterol ili visoki krvni tlak
- metabolički sindrom
- sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- povijest gestacijskog dijabetesa (dijabetes tijekom trudnoće)
- rođenje djeteta teškog više od 4 kilograma pri rođenju
Najveće upozorenje svakako je obiteljska povijest dijabetesa, kaže za SELF endokrinologinja Kathleen Wyne. Zapravo, jedna studija iz 2018. objavljena u Genetics in Medicine otkriva da je među ljudima starijim od 20 godina, otprilike 9 posto njih imalo dijagnozu dijabetesa. Gotovo polovica tih ljudi mogla bi pripisati svoj dijabetes obiteljskoj povijesti bolesti. Istraživači su također otkrili da je 40 posto ljudi bez dijabetesa imalo predijabetes, a 5 posto njih također može pripisati svoju dijagnozu obiteljskoj anamnezi.
Koji su upozorvajući znakovi predijabetesa?
Predijabetes možeš imati godinama bez vidljivih simptoma. Međutim, kako tvoj šećer u krvi ostaje visok tijekom vremena, možeš početi osjećati simptome kako se približavaš dijabetesu tipa 2, koji se pokazuje sličnim znakovima upozorenja.
Zato je važno razgovarati sa svojim liječnikom ako imaš čimbenike rizika za predijabetes ili primijetiš bilo koji od sljedećih simptoma, od kojih većina znači da si bliže dijabetesu tipa 2, osobito ako su dosljedni ili se ne mogu objasniti. Prema riječima stručnjaka, oni uključuju:
Potamnjele mrlje na koži
Ovo je jedan od izdajničkih simptoma predijabetesa, prema Udruzi Američke akademije za dermatologiju. Potamnjela koža (koja se manifestira različito ovisno o tonu tvoje kože) može se razviti na područjima poput laktova, koljena, zglobova, vrata i pazuha, a uzrokovana je prebrzom reprodukcijom stanica kože zbog viših razina inzulina. Također možeš primijetiti sitne kožne izrasline na sličnim područjima.
Konstantan umor
Stabilne promjene šećera u krvi tijekom dana pomažu ti u održavanju energije na pravom putu. Kada se šećer u krvi ne kontrolira, možeš doživjeti jak umor, osobito nakon što pojedeš obrok s visokim udjelom ugljikohidrata (budući da se porast glukoze ne može učinkovito obraditi). Tvoja kvaliteta sna također bi mogla značajno pasti.
Fluktuacije težine
Neobjašnjivo debljanje ili gubitak težine može se dogoditi unatoč tome što jedeš dosljednu količinu kalorija i imaš istu količinu tjelovježbe, a obično je posljedica fluktuacija šećera u krvi, prema Mayo klinici.
Problemi s imunološkim sustavom
Visoki šećer u krvi koji nije kontroliran može oslabiti tvoj imunološki sustav, čineći te osjetljivom na probleme poput čestih prehlada ili ponavljajućih gljivičnih infekcija. Visoke razine glukoze također mogu dovesti do slabe cirkulacije i uzrokovati sporo zacjeljivanje rana, ističe klinika Mayo.
Učestalo mokrenje
Previše šećera u krvi je teško za bubrege jer moraju obraditi tu glukozu. Kao rezultat toga, rade prekovremeno kako bi ga eliminirali iz tijela, pa ćeš se možda osjećati kao da trebaš na wc puno češće nego inače.
Pojačana žeđ
Kako češće mokriš, tvoje šanse za dehidraciju također se povećavaju jer tijelo oslobađa više tekućine, što će često pokrenuti tvoju reakciju na žeđ.
Vrtoglavica
S dehidracijom možeš primijetiti i druge promjene kao što su vrtoglavica ili ošamućenost.
Razdražljivost
Promjene šećera u krvi također mogu dovesti do fluktuacija raspoloženja. To može povećati stres, što može uzrokovati još veći skok šećera u krvi, pokrećući začarani krug.
Kada trebaš posjetiti liječnika zbog simptoma predijabetesa?
Čak i ako imaš čimbenike rizika, tvoj liječnik možda neće automatski provjeriti predijabetes tijekom pregleda, kaže dr. Wyne, zbog čega je ključno reći nešto ako primijetiš bilo kakve neobične simptome.
Ako si zabrinuta, možeš pitati za sve testove koji bi ti mogli zatrebati, primjerice test za mjerenje prosječnog šećera u krvi tijekom tri mjeseca i test glukoze u plazmi natašte. "Kada pacijent zatraži takav test, liječnik će biti više usmjeren na praćenje znakova dijabetesa", napominje dr. Wyne. "Također, to pokazuje da ste proaktivniji po pitanju svog zdravlja, a to može dovesti do dobrih rasprava o promjenama načina života koje samo mogu pomoći."
