Važnost provjere sluha od najranije dobi

U Hrvatskoj dosad ugrađeno 480 umjetnih pužnica

Važnost provjere sluha od najranije dobi

Samo rana dijagnoza oštećenja sluha omogućuje pravodobnu i uspješniju rehabilitaciju, zato je važno što se i u Hrvatskoj provodi rutinska provjera sluha kod tek rođene djece, i to prije otpusta iz rodilišta. O važnosti pravodobne dijagnoze, o sumnjama koje upućuju na to da dijete slabije čuje, te o ugradnji umjetne pužnice, koja iz svijeta tišine vodi u svijet zvukova, za portal Žena.hr govori prof.dr. Robert Trotić s Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata kliničke bolnice “Sestre milosrdnice” u Vinogradskoj. Dr.Trotić bio je član kirurškog tima iz Vinogradske bolnice koji je 1996. godine ugradio prvu umjetnu pužnicu u našoj zemlji.

Koji su znaci da dijete slabije čuje, kako prepoznati ima li uredan razvoj sluha?Za dijagnostiku oštećenja sluha vrijedi pravilo: “što prije, to bolje”. Nije ga lako prepoznati. U pravilu svako dijete koje ne reagira na zvučni podražaj nakon rođenja, i to najkasnije nakon šest mjeseci života, mora proći dijagnostičke postupke oštećenja sluha. Dijete oštećenog sluha na početku svog života uredno plače, ali se ozbiljna sumnja na oštećenje sluha postavlja tek ukoliko ne razvije govor. Dijete bi neposredno nakon porođaja trebalo reagirati treptanjem očiju na jake zvukove, poput pljeska ruku ili zatvaranja vrata. S četiri mjeseca trebalo bi okretati glavu u smjeru zvučnog podražaja, s devet mjeseci zamjećivati pozive ostalih osoba, a ne samo majke ili oca. Ako s 12 mjeseci starosti nema odziva, te ako dijete ne odgovara jednostavnim riječima, potrebno je detaljno ispitivanje sluha. Iako djecu medicinski prate pedijatri, pa čak i otorinolaringolozi, dijagnostika oštećenog sluha nije jednostavna. I kod uredno čujuće djece postoje zakašnjenja u razvoju govora. Zbog toga postoji opasnost da oštećenje sluha bude duže prikriveno i da se ne započne s odgovarajućom terapijom. Zbog toga se naglašava: rano posumnjati, rano prepoznati i rano tretirati. Vrlo je pouzdano ispitati majku i oca. Oni stalno promatraju dijete i znaju da li reagira na zvučni podražaj ili ne.

Kako se testira provjera sluha?
U centrima za sluh i ravnotežu pri otorinolaringološkim ustanovama ispituje se zvuk u prostoru testom za vizualno-refleksno ispitivanje sluha (VRA). Putem zvučnika u tihoj kabini puštaju se tonovi određenog intenziteta i frekvencije, a dijete određuje mjesto izvora zvuka. Ukoliko ga pravilno prepozna, nagrađeno je paljenjem lampice ili puštanjem crtanog filma na ekranu iznad zvučnika. Druga pouzdana metoda je otoakustička emisija (OAE), kratka je, bezbolna, a primjenjiva je i kod tek rođene djece, pa služi kao odličan test prepoznavanja oštećenja sluha i u najranijoj životnoj dobi. Treći test su evocirani slušni potencijali (BERA), i ovaj  test je isto bezbolan, a koristan je dvostruko; služi za određivanje praga sluha kod male djece i može odrediti mjesto oštećenja u slušnom putu. Tonska audiometrija (tonski audiogram) je pretraga koja pokazuje, osim mjesta oštećenja, i jačinu oštećenja sluha.

Što je zapravo umjetna pužnica, na koji se način ugrađuje?Električno pomagalo za usađivanje zove se kohlearni implant ili umjetna pužnica. Ono se ugrađuje u unutrašnje uho - u pužnicu. Omogućuje gluhim osobama, kojima klasično slušno pomagalo nije od koristi, da dožive zvuk i govor. Dok klasično slušno pomagalo pojačava zvukove, kohlearni implant premošćuje nefunkcionalne dijelove unutrašnjeg uha i vodi signale izravno u slušni živac. Akustički signal mikrofon pretvara u električni koji šalje u procesor govora gdje se taj električni signal kodira i preko zavojnice, kroz kožu šalje u unutrašnji dio umjetne pužnice. Prijemnik u unutarnjem dijelu dekodira signal i pretvara ga u električni podražaj elektrode u pužnici. Elektroda stimulira slušni živac kojim se podražaj prenosi do mozga.  U Hrvatskoj je prva operacija ugradnje umjetne pužnice izvedena 1996.g. na Klinici za ORL kliničke bolnice “Sestre milosrdnice” u Vinogradskoj, a izveo ju je kirurški tim: prof. dr. Boris Pegan, doc. dr. Branko Kekić, prof.. dr. Robert Trotić i dr. Mihael Ries. Poslije Vinogradske, umjetnu pužnicu su ugradili i operativni timovi KBC-a Rebro, KBC-a Rijeka i KBC-a Split. Danas u Hrvatskoj imamo 480 ugrađenih umjetnih pužnica, od toga najviše u Vinogradskoj bolnici (330). Operacija je postala zlatni standard za kiruršku terapiju gluhoće.

Koliko traje operacija ugradnje umjetne pužnice, a koliko oporavak nakon zahvata?Operacija traje oko sat i pol vremena i radi se u općoj, endotrahealnoj anesteziji. Nakon što se umjetna pužnica ugradi, intraoperativno se učini telemetrijsko ispitivanje, koje pokazuje da li sve elektrode aparata uredno rade. Time se odmah može vidjeti je li ugradnja umjetne pužnice dobro prošla i da li aparat uredno funkcionira. Nakon operacije, postoperativni tijek hospitalizacije je još sedam dana, tijekom kojih se previja operativno područje i pacijent zbrinjava antibioticima ili nekim drugim lijekovima. Sedmog postoperativnog dana vade se šavovi, pacijent se otpušta kući i za mjesec dana, po još jednoj kirurškoj kontroli, vrši se prilagodba procesora govora i započinje se s rehabilitacijom.

Gdje se provodi rehabilitacija, kakva je kvaliteta sluha s ugrađenom pužnicom?  Prilagodba procesora govora je kontinuirani proces kojim se nastoje prilagoditi brojni činitelji kako bi pretvaranje akustičkog signala u električni svakom pojedinom korisniku omogućilo optimalnu čujnost i razumljivost. Umjetna pužnica vrlo brzo po prilagodbi procesora omogućuje čujnost, no da bi se razvilo slušanje i govor nužna je rehabilitacija. Rehabilitacija se odvija po Verbotonalnoj metodi, a izvodi se u prostoru Centra za umjetnu pužnicu i Predškolskog odjela Poliklinike SUVAG u Zagrebu. Rehabilitaciju provodi i centar „Slava Raškaj“ u Zagrebu. Ovisno o dobi i razvoju slušanja i govora može biti organizirana grupno i individualno.

Koliko košta umjetna pužnica i pokriva li troškove HZZO?Danas u Hrvatskoj imamo oko 30 – 40 novorođene gluhe djece godišnje. Odmah po dijagnostici, takva se djeca usmjeravaju u program rehabilitacije sluha i ugradnje umjetne pužnice. Pri HZZO-u postoji Povjerenstvo za umjetne pužnice, kad ono odobri ugradnju HZZO svojim sredstvima kupuje umjetne pužnice. Cijena jedne umjetne pužnice je oko 150 tisuća kuna. Najčešće se kupuje više umjetnih pužnica odjednom putem javnog natječaja, pa time i cijena može biti niža od pojedinačne kupnje.

Bili ste uključeni u dvije velike i iznimno uspješne humanitarne akcije kojima su prikupljana sredstva za kupnju umjetnih pužnica?
Prvu akciju prikupljanja sredstava za umjetne pužnice potaknulo je Ministarstvo branitelja 2000.godine, zvala se „Anamarija u svijetu zvukova“. Tada je prikupljeno sredstava za kupnju 30 umjetnih pužnica. Nakon toga je Ministarstvo branitelja potaknulo još širu akciju 2002. g. pod nazivom „Dajmo da čuju“. Mobilizirana je najšira javnost, putem svih medija. Rezultat je bio fascinantan, prikupljeno je ukupno 17.323.246,18 kuna. Tim sredstvima kupljene su umjetne pužnice za svu gluhu djecu u Hrvatskoj koja su prošla kriterije dijagnostike za potencijalnu ugradnju umjetnih pužnica i čiji su roditelji htjeli takvu ugradnju.

(M.G.)

Prof.dr Robert TrotićČlan je Međunarodnog društva za audiologiju, Europske akademije za otologiju i neuro-otologiju, Akademije znanosti u New Yorku, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i cervikofacijalnu kirurgiju. Predsjednik je Sekcije za otologiju i neuro-otologiju Hrvatskog društva za ORL i kirurgiju glave i vrata. Profesor je na Stomatološkom i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik je Katedre za otorinolaringologiju na Stomatološkom fakultetu.