Tako barem tvrde znanstvenici, autori nove studije o ponašanju tinejdžera.
Jay Giedd, znanstvenik sa National Institute of Mental Health u američkom gradu Bethesda (Maryland), vodio je tim stručnjaka koji su pratili napredak i razvoj 400 djece, skenirajući njihov mozak svake dvije godine tijekom odrastanja.
Otkrili su da adolescentska dob donosi sa sobom valove koje nazivaju "moždano čišćenje", tijekom kojeg djeca gube oko 1 posto sive tvari svake godine do svoje 20. godine života. Ta redukcija odbacuje neiskorištene živčane veze koje su proizvedene u velikim količinama tijekom djetinjstva i naglog odrastanja, prilikom čega taj proces započinje u dijelovima mozga koji su zaduženi za osnovne senzorske i motoričke funkcije.
Ti dijelovi mozga sazrijevaju prvi, a nakon njih slijede dijelovi mozga zaduženi za govor i snalaženje u prostoru te na kraju oni vezani uz cerebralne funkcije.
Dio mozga koji na taj način sazrijeva posljednji je prednji dio frontalnog režnja, koji je odgovoran za kontrolu nagona, prosudbe i donošenje odluka, što bi moglo objasniti neke bizarne odluke koje donose prosječni tinejdžeri. Taj dio mozga također je zadužen za kontrolu i obradu emocionalnih informacija.
Kako se siva tvar gubi, mozak dobiva više bijele tvari, masnog tkiva koji pomaže povezati električne impulse i stabilizirati živčane mreže.
Znanstvenici kažu da se u tinejdžerskoj dobi mozak ponaša kao spužva koja upija znanje, ali manjak kontrole impulsa može dovesti do rizičnog ponašanja kao što je konzumiranje droga, alkohola i cigareta te upuštanje u rizične spolne odnose.
(Izvor: Daily Teleraph)