Promijenimo to: Hrvatska je zemlja s niskom stopom dojenja

Program promicanja dojenja

Promijenimo to: Hrvatska je zemlja s niskom stopom dojenja

U aktivnosti usmjerene na povećanje broja dojene djece, uključila se i Vlada, koja je na svibanjskoj sjednici donijela Program za zaštitu i promicanje dojenja od 2015. do 2016. godine. Program je orijentiran na provođenje aktivnosti u promicanju dojenja kroz sustav zdravstva. Kao ciljevi koji se žele postići Programom navedeni su povećanje postotka isključivo dojene djece do 6. mjeseca života, te povećanje postotka ukupno dojene djece od 7. mjeseca do prve, odnosno, do druge godine života.

Dobrobiti dojenja za dijete i majku

Zbog stalnog pada stope dojene djece, zaštita, promicanje i potpora dojenju predstavlja danas javno zdravstveni prioritet većine razvijenih zemlja, pa tako i Hrvatske. Kod nas zadnjih nekoliko desetljeća bilježimo sve manji broj dojene djece, kao i kratko razdoblje dojenja, što Hrvatsku svrstava među zemlje s vrlo niskom stopom dojenja. Važnost dojenja treba promatrati s aspekta prehrane, jačanja imunološkog sustava i poticaja razvoja rane privrženosti, koja je izuzetno važna za kasniji odgovarajući psihosocijalni razvoj djeteta.

Osim dobrobiti za zdravlje djeteta, dojenje pokazuje pozitivne učinke i na zdravlje majke. Dojenje doprinosi manjoj učestalosti raka dojki i jajnika, bržem vraćanju maternice nakon poroda u prijašnje stanje, manjoj slabokrvnosti i osteoporozi, manjoj učestalosti šećerne bolesti, hipertenzije i reumatoidnog artritisa.

Sve manji broj dojene djece

U Vladinu Programu promicanja dojenja navode se podatci Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2013. godinu, prema kojima je u prehrani za dob 0 – 2 mjeseca bilo 71,8 % dojenčadi hranjene isključivo majčinim mlijekom, 14,4 % dojeno je uz nadomjestke za majčino mlijeko i 13,8 % bilo je na umjetnoj prehrani. U razdoblju od 3 – 5 navršenih mjeseci života udio dojenčadi hranjene isključivo majčinim mlijekom pada na 58,2 %, dojeno ih je uz nadomjestke za majčino mlijeko 20,1 %, a 21,7 % bilo je na umjetnoj prehrani. Nakon navršenih 6 mjeseci života isključivo dojenih je još 19 % dojenčadi.

Planirani rezultati Programa za promicanje dojenja

1. Povećanje udjela isključivo dojene djece u Republici Hrvatskoj kroz tri godine
- dojenje u prvih 48 sati: 95 % novorođenčadi
- dojenje s navršena 3 mjeseca: 70 % dojenčadi
- dojenje sa 6 mjeseci: 40 % dojenčadi.
2. Povećanje udjela ukupno dojene djece uz dohranu iznad šest mjeseci života
3. Povećanje broja edukacija za zdravstvene radnike o promicanju dojenja, svake godine najmanje jedna edukacija
4. Broj relicenciranih «Rodilišta – prijatelji djece»
5. Povećanje broja grupa za potporu dojenja: svake godine najmanje za dvije grupe
6. Povećanje broja „Savjetovališta za djecu – prijatelj dojenju“ svake godine 4 – 10 novih savjetovališta
7. Izrađeni kriteriji za implementaciju programa „Rodilišta – prijatelj majki“
8. Povećanje broja trudničkih tečajeva i povećanje obuhvata

Rodilišta – prijatelji djece

UNICEF od 1993. godine na području Hrvatske provodi program „Promicanje dojenja u Republici Hrvatskoj” s naglaskom na projekt „Rodilišta – prijatelji djece“ koji se u svijetu provodi u sklopu globalne inicijative Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Program „Rodilišta – prijatelji djece“ nakon prekida od nekoliko godina nastavljen je 2007. godine, a sva rodilišta u Republici Hrvatskoj donijela su odluku o sudjelovanju u programu.

U 2014. godini od ukupno 31 rodilišta u RH, njih 30 dobilo je taj naslov. Cilj je da sva hrvatska rodilišta ispune kriterije i budu proglašena rodilištima – prijateljima djece, no i da održe stečeni naslov. U programu „Rodilišta – prijatelji djece“, definirani su kriteriji za provođenje Deset koraka do uspješnog dojenja”, te poštovanje načela Međunarodnog pravilnika o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko.

Kriteriji za „Deset koraka do uspješnog dojenja“

1. Imati pisana pravila o dojenju s kojima se redovito upoznaju svi zdravstveni djelatnici.
2. Podučiti sve zdravstveno osoblje vještinama potrebnima za primjenu tih pravila.
3. Informirati sve trudnice o dobrobitima dojenja i o tome kako se doji.
4. Pomoći majkama da počnu dojiti unutar pola sata po rođenju djeteta.
5. Pokazati majkama kako se doji i kako će održati proizvodnju mlijeka čak i ako su odvojena od svoje dojenčadi.
6. Ne davati dojenčadi nikakvu drugu hranu ili piće, već samo majčino mlijeko, osim ako to nije medicinski uvjetovano.
7. Prakticirati “rooming-in” – omogućiti majkama i djetetu da borave zajedno tijekom 24 sata.
8. Poticati majke da doje na traženje novorođenčeta.
9. Ne davati nikakve umjetne dude ni dude varalice djeci koja se doje.
10. Poticati osnivanje grupa za potporu dojenju i uputiti majke na njih pri njihovom izlasku iz rodilišta, odnosno bolnice.