Produženi boravak u školi

Od jeseni bi roditelji za produženi boravak u gradskim osnovnim školama trebali plaćati nove cijene

Produženi  boravak u školi

S upisom u prvi razred osnovne škole, koji je već sam po sebi velika prekretnica u životu djeteta, zaposleni roditelji su se morali suočiti s još jednom brigom, tko će od jeseni dolaziti po dijete u školu dok su oni na radnome mjestu. Nemaju li pomoć bake ili djeda, a dakako da se dijete ne može vraćati samo niti u stanu boraviti bez nadzora do povratka roditelja s posla, izlaz je u produženom boravku u školi. Tu mogućnost danas pruža velik broj osnovnih škola u Hrvatskoj, najčešće za učenike prvog i drugog razreda, a u nekim školama i za treći razred. Uz potrebne dokumente za upis u školu, roditelji su trebali predati i zahtjev za produženi boravak djeteta u školi, jer u nekim školama nema dovoljno mjesta za sve.

U školi i više od osam sati

S obzirom na današnji način života i radno vrijeme, koje, posebice u velikim gradovima, mnogim zaposlenima završava iza 16 sati, učenici nižih razreda osnovne škole u produženom boravku ostaju nakon redovne nastave  i uz određene aktivnosti, te pod stručnim nadzorom čekaju da roditelji dođu po njih. U produženom boravku djeca dobiju topli obrok, napišu domaću zadaću, igraju se, druže s vršnjacima, a mogu ostaviti u školi udžbenike i ostale materijale za nastavu.

Sve školske obveze učenici naime mogu ispuniti u školi pa nije potrebno udžbenike i drugi školski pribor nositi kući. Budući da je nastava organizirana u prijepodnevnim satima, djeca ostaju u produženom boravku poslijepodne, koje je predviđeno za odmor, učenje i slobodne aktvinosti. Najčešće škole imaju organiziran produženi boravak do 17 sati , pa ako dijete rano ujutro stigne na nastavu i zbog radnog vremena roditelja ostane u produženom boravku  sve do 16 sati, u školi ukupno provede i do osam sati dnevno. 

Nove cijene?

Prema prijedlogu zagrebačkog gradonačelnika od jeseni bi roditelji za produženi boravak u gradskim osnovnim školama trebali plaćati nove cijene, koje ovise o dohodovnom cenzusu kućanstava. Dohodovni cenzus se određuje tako da se zbroje svi prihodi članova kućanstva u prošloj godini, te podjele s brojem ukućana. Najviša cijena iznosi 400 kuna za one čiji je prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog  kućanstva u razdoblju od 1.1.2010. do 31.12.2010. ostvaren u iznosu većem od 5 tisuća kuna. Ako je prosječni mjesečni prihod od 3.501 do 4 tisuće kuna, za produženi boravak plaća se 250 kuna. Ništa ne plaćaju oni čiji je prosječni mjesečni prihod manji od 2 tisuće kuna po članu zajedničkog kućanstva.

Odluka o novoj, većoj cijeni produženog boravka ostala je u sjeni rasprava o novim cijenama jaslica i vrtića, koje je zagrebačka Gradska skupština proglasila nevažećima i vratila gradonačelniku, a u tome je dobila i potporu triju mjerodavnih ministarstava. U ostalim većim gradovima cijene produženog boravka u školi su različite,negdje roditelji plaćaju smo ručak koji djeca dobiju u produženom boravku. U Zaprešiću roditelji plaćaju 400 kuna, a u Zadru je, primjerice, cijena u nekim školama iznosila 500 kuna mjesečno, inače cjelodnevni boravak košta i više, a razliku podmiruje grad.

(M.G.)