Kod izbirljivih mališana, svaki obrok je borba

Jedna od najtežih zadaća roditeljima je često zdrava i uravnotežena prehrana djece te dobre navike vezane uz jelo.

4b4ddfe04b76a

Naime, neki mališani ne vole jesti gotovo ništa ili ne vole jesti ništa što je zdravo. I jedan pogled na grašak, blitvu ili meso, izaziva burnu reakciju i odbijanje. No postoji lijek za to.

Roditelji često pribjegavaju potkupljivanju, prijetnjama ili pak kamufliraju hranu i sakrivaju zdrave sastojke u neobične oblike, a sve kako bi mališani pojeli barem tri žlice zdravog kuhanog obroka. Možda ipak sve to nije potrebno. Treba imati na umu da hrana prvenstveno služi kako bi tijelo opskrbila energijom, mineralima i vitaminima potrebnim za rast. Idealno je kada se u hrani i uživa, ali ako ona postane sredstvo smanjenja depresije ili popunjavanja dosade, mogu se razviti poremećaji u prehrani.

Zašto zdrava djece ne žele jesti?

Kada su djeca zdrava, ona će jesti. Djeca se po prirodi nemaju tendenciju izgladnjivati. Možda ne vole ono što vide na tanjuru ili možda neće željeti jesti u određeno doba dana kada jedu svi, ali postat će gladni, a glad tjera svakog zdravog čovjeka da posegne za hranom.

Kada roditelji postanu nervozni i uporni zbog djeteta koje nije zainteresirano za jelo, tada počinju problemi. Djeca nisu glupa i uče vrlo brzo. Ukoliko njihovo negodovanje rezultira promjenom obroka u onaj koji oni žele i ubuduće će igrati na tu kartu. Drugim riječima, djeca će istrenirati roditelje da im daju onu hranu koju ona žele, pa ćete vjerojatno usred ručka, umjesto uživanja u roladi od špinata i šampinjona, ići peći palačinke.

Još jedan problem su sitni međuobroci i grickanje. Ukoliko je dijete dovoljno staro da samostalno jede za stolom, međuobroke treba smanjiti ili ukinuti. Ne treba puno hrane da se želučić predškolca ili osnovnoškolca napuni i poništi eventualnu glad. Osim toga, grickanje svega i svađega pod krinkom međuobroka može razviti lošu naviku kod djece i dovesti do prekomjerne tjelesne težine u kasnijoj dobi.

Ukoliko želite potaknuti apetit kod djece, uključite ga u neku sportsku aktivnost. To je recept naših baka i bez iznimke funkcionira kod zdrave djece.

Volim - Ne volim

Djeci će trebati neko vrijeme da zavole određene namirnice. Većina odraslih imaju svega nekoliko namirnica na popisu koje ne vole, pa nije nerazumno ako isto imaju i djeca. Općenito, djeca će izbjegavati začinjenu hranu i hranu neobičnog okusa kao što su to primjerice prokulica, rotkvica ili ananas, a sve dok im se u potpunosti ne razviju okusne bradavice i osjet okusa.

Rade li roditelji nešto krivo?

Prezaposlene obitelji često pribjegavaju fast food obrocima, pa se naručuju pizze, odlazi na hamburger i pommes frites ili jede hrana iz mikrovalne (topli sendviči i dr.). Djeca takvu hranu obožavaju i ne razmišljaju o njihovoj nutritivnoj vrijednosti koja nije baš za pohvalu. Osim toga, ne iskušavaju nove obroke i okuse te su skloni uvijek birati isti nezdravi menu.

Neki pak roditelji jednostavno nisu dobar primjer te izbjegavaju određene namirnice dok istovremeno očekuju od djece da jedu sve i svašta u svako doba. Djeca će jesti raznovrsnu hranu ukoliko im je raznovrsna hrana ponuđena. Jednostavno ih treba potaknuti i ohrabriti, a ne prisiljavati da probaju nove namirnice i recepte. Ukoliko ne žele jesti ono što im je servirano, ne treba im dati nešto drugo.

Kao dio procesa učenja i razvoja motorike, mnoga djeca su nespretna za stolom, pa trećina tanjura završi u krilu ili na podu. Ukoliko roditelji burno i glasno reagiraju na takve "nezgode" i govore djetetu da je nespretnjaković i neznalica, dijete može razviti odbojnost i negativne osjećaje prema samom procesu jedenja.

Još jedan trik je da djetetu servirate manje hrane no što procjenjujete da će pojesti, pa ono neće biti pod stresom da mora pojesti pola litre variva, a možda će nakon pojedenog tražiti i još.
(JK)