Iako nije lijepo, svatko od nas ponekad opsuje. Roditelji žele svakako izbjeći ovakve situacije i pazit će što i kako pričaju pred svojom djecom, ali ove godine možda je to malo teže. Zbog pandemije život se promijenio i nova situacija donijela je nove izazove, ali i cijele obitelji puno više vremena provode zajedno bez mogućnosti da se "ispušu" negdje sa strane. Zato je važno vidjeti što stručnjaci kažu o psovanju, ali i što učiniti kada mališani počnu upotrebljavati ružne riječi.
Psovanje je povezano sa snažnim emocijama
Većina se roditelja trudi zaštititi svoju djecu od psovki i djeca se često kažnjavaju ili ukoravaju kada koriste nepristojne riječi. Također se kod različitih sadržaja na televiziji naglašava da nisu primjereni za dječju dob. Znanstvenici su tek nedavno počeli istraživati psovanje i emocije. Primijetili su da je psovanje povezano sa snažnim emocijama. Kada se udarimo čekićem po palcu, napravimo veliku pogrešku ili se jako naljutimo, čak i ako smo inače jako pristojni, vjerojatno ćemo opsovati. Istraživači kažu da psovanje ima katarzičan učinak i da se osjećamo bolje nakon ozljede ili neke emocionalne negativne 'epizode', piše Psychology Today.
Jasno je da psovke mogu biti oblik verbalnog zlostavljanja i uznemiravanja, a upravo takva vrsta psovki može biti potencijalno štetna jer je zamjena za fizičku agresiju. No, ostaje pitanje: Koliko djeci šteti kada čuju psovanje na igralištu ili u TV seriji? Malo je istraživanja napravljeno s ovom temom, a često kada čujemo da dijete kaže psovku pomislit ćemo da mu nedostaje discipline ili da u obitelji vlada prevelika sloboda u govoru.
"Istraživači objašnjavaju da se psovke razvijaju na isti način kao i drugi dijelovi rječnika. Čini se da djeca znaju sve iste psovke kao i njihovi vršnjaci, a kako dijete stari, tako se povećava njegov broj psovki. Socijalno okruženje, obrazac discipline roditelja, djetetove navike i emocionalne okolnosti određuju hoće li dijete izreći psovku ili ne", objašnjava psiholog Ronald E Riggio.