Buka i trudnoća - opasnost oštećenja sluha novorođenčeta?

Buka ili preglasna muzika je uzrok oštećenja sluha izloženih osoba bilo da je riječ o onima koji su tome izloženi na poslu ili u slobodno vrijeme.

4d6f98be17cae

Manje je poznato kakve učinke može imati izloženost trudnice prekomjernoj buci, i kakve sve posljedice mogu biti po dijete.

U maternici je dijete donekle zaštićeno mišićnim tkivom i tekućinom (plodnom vodom), no unutarnje uho se tek razvija, sve su strukture vrlo nježne i osjetljivije nego u odraslih. Prilikom svakodnevnog slušanja (ili izvođenja) npr. disko-muzike, ili rada u okolini gdje je jačina buke iznad 80 dB ovakvi intenzivni zvukovi prenose se na strukture uha fetusa.

Da bismo lakše razumjeli opasnost za bebu opisat ćemo ukratko promjene koje nastaju u odraslih. U odraslih osoba je potrebno 16 sati da se uši odmore od buke jačine 100 decibela koliko obično "trešti" u disko klubu. Satima nakon izloženosti takvoj buci osobe čuju zujanje u ušima, zvonjavu i sl. ili osjećaju punoću u uhu. Ukoliko buka potraje, šteta može postati teško nadoknadiva i prerasti u gluhoću.

U djece i tinejđera osjetljivost slušnog aparata je još veća, pa jedan od pet mladih ima pogoršan sluh, što je tri puta više nego 80-tih godina kada je slušanje glasne muzike prešlo u praksu.

Upravo zbog toga je u većini europskih zemalja uvedena zakonska regulativa o glasnoći muzike u noćnim klubovima. U nas je provedeno istraživanje na mlađoj populaciji 1998. i 1999. godine na uzorku od 12.000 zdravih ispitanika i pokazalo se da u dobi od 16 do 20 godina 11% njih ima oštećen sluh kao posljedicu korištenja elektroakustičkih uređaja, petardi, raketa i raznog vatrenog oružja. U novije doba ovome pridonosi i slušanje MP3 ili Mp4 «playera». Taj je problem izražen među profesionalnim glazbenicima, naročito onima u simfonijskim orkestrima, limenoj glazbi i u rock-sastavima. Svi oni proizvode glazbu oko 100 decibela, a neki i 110 dB.

Oštećenja sluha u početku nastaju u području visokih tonova pa ih osoba nije svjesna u početku (npr. visoki tonovi zvona i sl.). Također je manje poznato da izloženost buci i/ili preglasnoj muzici potiče tzv. autonomni živčani sustav, što dugoročno može povisiti krvni tlak ili dovesti do srčane bolesti. Uz to predstavlja izvor psihičke napetosti i stresa.

Trudnica se često brine hoće li njezina beba imati sve prstiće, normalno razvijene organe, hoće li dobro vidjeti i čuti. Razmišlja o prehrani i izbjegava ono što bi moglo nauditi još nerođenom djetetu. Vrlo rijetko se zapita hoće li prevelika buka loše utjecati na razvoj sluha. Prema rezultatima studija na životinjama nakon izloženosti u trudnoći zapažene su promjene u građi stanica pužnice, tog najsloženijeg osjetnog dijela unutarnjeg uha. Ovo se odražava gubitkom sluha u području dubljih tonova.

Studije praćenja novorođenčadi i djece majki koje su bile izložene buci tijekom trudnoće (uporaba vatrenog oružja, bučni strojevi na poslu ili sl.) pokazuju da je značajno veći broj djece s oštećenjem sluha u toj skupini, nego u onih koje nisu izložene buci. Zaključeno je da dulja izloženost buci od 100 dB ili više uzrokuje oštećenja sluha novorođenčeta. Istraživanje na 131 djece u dobi 4-10 godina (Quebec), pokazalo je da je tri puta veći rizik oštećenja sluha u onih čije su majke u trudnoći izložene buci od 85-95 dB.

Uobičajeni zvukovi, kao npr. razgovor, muzika normalne glasnoće, gradska buka (ako nije pretjerana) itd. povoljno djeluje na razvoj iskustva slušanja. Preglasna muzika, bučni strojevi, alati ili ostali uređaji koji prenose titranje dubokih tonova ili zvukova na majčin trbuh trebaju se izbjegavati u trudnoći.

Zdravstveno-radno zakonodavstvo u nekim državama SAD i mnogim razvijenim zemljama Europe zabranjuju ženama za vrijeme trudnoće izlaganje buci u radnom okolišu (80 dB kontinuiranog zvuka i/ili brze impulsne zvukove od 40 dB). Dok je relativno lako ovaj zakon provoditi u industriji, žene zaposlene na poslovima izvođača disco ili druge vrlo glasne muzike teže je ograničiti, a njihova izloženost zvuku je daleko iznad 80 dB, kako je ranije rečeno često je između 110-120 dB.

Prema rezultatima studije na 111 trudnica izloženih buci na poslu i 181 onih sa sličnim uvjetima rada ali bez buke pokazalo se da je u izloženih buci bilo više novorođenčadi s nižom porođajnom težinom (uzevši u obzir da li su rođeni prije predviđenog datuma).

Uredila: dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med.
www.zdravlje.hr
Projekt "Promicanje zdravlja", Hrvatski zavod za javno zdravstvo