Atopijski dermatitis – liječenje prema najnovijim smjernicama

Saznajte koja su najnovija otkrića u području uspješne terapije AD-a

Atopijski dermatitis – liječenje prema najnovijim smjernicama

Atopijski dermatitis česta je upalna bolest kože karakterizirana crvenilom (ekcemom), suhom kožom i svrbežom. Bolest je češća u djece nego u odraslih te predstavlja najčešću dječju kožnu bolest. Učestalost atopijskog dermatitisa u zadnjih 30-ak godina porasla je dva do tri puta pa se u visokorazvijenim zemljama svijeta procjenjuje na 10 – 20% u djece te 1 – 3% u odraslih.

Tipičan početak bolesti je u najranijoj dobi, obično tijekom prve godine života, a intenzitet bolesti s dobi često slabi, tako da 50% djece "preraste" svoj atopijski dermatitis do sedme godine.

Atopijski dermatitis često se naziva atopijski ekcem, neurodermitis, endogeni ekcem ili atopijski ekcem-dermatitis sindrom. Tijek bolesti obično je dugotrajan, izmjenjuju se razdoblja smirivanja i pogoršanja ekcema. Stručni skup pod nazivom „Zaštita mikrobioma kože i njegova uloga kod atopijskog dermatitisa“ održan krajem listopada u Muzeju Mimara u organizaciji La Roche Posay, u sklopu kojeg je bio predstavljen novitet iz njihovih laboratorija Lipikar Baume AP+, bio je posvećen najnovijim znanstvenim spoznajama u terapiji atopijskog dermatitisa.

Jedan od predavača na skupu bila je i prim. dr. Nives Pustišek, dr.med. iz zagrebačke Klinike za dječje bolesti te je njeno zanimljivo i nadahnuto izlaganje bilo prilika da s doktoricom Pustišek još malo porazgovaramo o atopijskom dermatitisu. Skup o atopijskom dermatitisu u Esplanadi okupio je veliki broj liječnika i farmaceuta što svakako govori u prilog zainteresiranosti stručne javnosti za ovu tematiku, ali i kazuje nam dosta o tome kako se još uvijek veliki broj djece bori s atopijskim dermatitisom.

Koja su nova saznanja struke na tom području?

- Najviše je novosti u području etiopatogeneze, odnosno razloga nastanka atopijskog dermatitisa. Atopijski dermatitis nastaje kao rezultat poremećaja kožne barijere, abnormalnog imunološkog odgovora u koži, abnormalne mikrobijalne kolonizacije kože te psihosomatskog utjecaja. Svaki ovaj segment predmet je brojnih istraživanja, sve u cilju otkrivanja uspješne terapije. Atopijski dermatitis često je prva bolest u razvoju drugih bolesti iz skupine atopijskih bolesti kao što su alergija na hranu, bronhalna astma ili alergijski rinitis. Prelazak jedne atopijske bolesti u drugu zovemo „atopijski marš“ te je veliko područje istraživanja usmjereno upravo prevenciji razvoja atopijskog marša.

Zašto je pri liječenju atopijskih dermatitisa važna interdisciplinarna suradnja različitih stručnjaka (dermatologa, pedijatara, nutricionista..)?

- Atopijski dermatitis često je udružen s alergijom na hranu i veća je vjerojatnost alergije ako je bolest počela u ranijoj dobi, odnosno što je slika dermatitisa teža. Problem nastaje ako se ne prepozna alergija na hranu, ali je još veći problem ako dijete nije alergično, a u prehrani izbjegavaju neke vitalne namirnice na koje nije dokazana alergija. Djetetu se tada ograničavaju nutrijenti koji su važni za rast i razvoj što može dovesti do neuhranjenosti s posljedicama. Također, ako dijete ima simptome rinitisa ili ponavljanih bronhitisa, važno je u tim uključiti i alergologa. Nadalje, dokazano je da psihološki stres pogoršava simptome atopijskog dermatitisa. Koža prima podražaje iz okoline i reagira na naše osjećaje. Inervirana je mrežom osjetnih živčanih vlakana te komunicira s imunološkim, živčanim i endokrinim sustavom preko čitavog niza biokemijskih medijatora. Komunikacija je dvosmjerna te spomenuti sustavi na isti način komuniciraju s kožom. Preko cijelog niza biokemijskih medijatora stres pogoršava simptome atopijskog dermatitisa, a s druge strane pogoršanje ekcema snizuje prag za stres. Jasno je zašto su najnovije smjernice za liječenje atopijskog dermatitisa Europske akademije za dermatologiju i venerologiju uključuju i psihoterapijsku dimenziju. Interdisciplinarnost, odnosno suradnja među medicinskim strukama važan je preduvjet za uspjeh terapije.

Što je mikrobiom kože o kojemu ste govorili na svom izlaganju, koja je njegova uloga te zašto je važno da zdravlje mikrobioma držimo pod kontrolom?

- Mikrobiom kože je dinamičan ekosistem kože i brojnih mikroorganizama; bakterija, virusa, gljiva i parazita koji žive na koži i ispod kože, na primjer u izvodnim kanalima žlijezda ili folikulima dlaka. Na jednom kvadratnom centimetru kože živi oko 10 000 000 bakterija, a nove metode molekularne dijagnostike omogućile su izolaciju više od 500 različitih vrsta bakterija na koži, odnosno više od 2 milijuna gena. "Naši mikroorganizmi" u ravnoteži su sa svojim domaćinom, važni su u razvoju imunološkog odgovora, odnosno zdravlju i bolesti. Mikrobiom kože promjenjiv je i ovisi o samom domaćinu (nasljeđe, dob, spol), okolišnim čimbenicima (klima), načinu života (higijenske navike, zanimanje), udruženim stanjima (npr. dijabetes) i slično. Brojne studije pokazuju da neravnoteža u mikrobiomu kože ima ulogu u nastanku neinfektivnih bolesti kože kao što je, na primjer, atopijski dermatitis. Visoka razina zlatnog stafilokoka, a mala različitost bakterijskih vrsta na površini kože zahvaćene dermatitisom znak je pogoršanja ekcema.

Kako možemo djelovati na mikrobiom kože?

- U fazi pogoršanja ekcema, kada je razina zlatnog stafilokoka visoka, nastojimo sniziti razinu zlatnog stafilokoka na koži, na primjer primjenom antiseptičkih kupki ili oblačenjem medicinske odjeće na bazi svile ili srebra. U fazi remisije ekcema nastojimo održati bakterijsku različitost na površini kože, na primjer redovitom primjenom emolijensa koji imaju promikrobno djelovanje.

Možete li roditeljima savjetovati koje je korake važno slijediti u liječenju atopijskog dermatitisa te zašto je toliko važan proces edukacije roditelja u liječenju ove bolesti?

- Budući da atopijski dermatitis ima dugotrajan tijek, izmjenjuju se razdoblja poboljšanja i pogoršanja, roditelji, a i veća djeca moraju biti dobro educirani o bolesti i liječenju. Upravo se zato u većim centrima organiziraju specijalni edukativni programi pod nazivom "Škola o atopiji". Edukacija se provodi kroz razgovor s liječnikom i medicinskom sestrom u dermatološkoj ili pedijatrijskoj ambulanti, pisani edukativni materijal te kroz predavanja i radionice koje se obično provode u grupama od troje do desetoro roditelja i djece. Kroz predavanja roditelji odnosno starija djeca upoznaju se s kliničkom slikom bolesti, razlozima nastanka, potrebnoj obradi i terapiji. Važno je da pacijenti znaju prepoznati čimbenike pogoršanja ekcema (naučiti izbjegavati iritanse i moguće alergene) te da redovito njeguju kožu (pravilno pranje i redovito nanošenje emolijenata). Atopijska koža je suha, nedostaju joj masnoće i redovitim mazanjem nastojimo koži vratiti masnoću te tako izbjeći ili odgoditi izbijanje ekcema. Hidratantne masti i kreme koje se nanose na kožu također sprječavaju prolazak alergena kroz kožu te razvoj alergije na nutritivne ili inhalatorne alergene, što često prati atopijski dermatitis.

Što nam možete reći o kortikosteroidnim pripravcima od kojih mnogi roditelji zaziru?

- Dosadašnja istraživanja pokazala su da neznanje stvara strah odnosno nevjeru u znanstvenu medicinu i liječenje. Na primjer, „kortikofobija“ ili strah od lokalne kortikosteroidne terapije, proširena je među roditeljima djece oboljele od atopijskog dermatitisa. Više od tri četvrtine ih je zabrinuto o neželjenim reakcijama lokalne kortikosteroidne terapije, a više od 40% djece primjenjuju alternativne metode liječenja te kao glavni razlog navode strah od lokalne kortikosteroidne terapije. U „Školi o atopiji“ roditelji i veća djeca će naučiti kako da pravilno koriste lokalnu kortikosteroidnu terapiju, odnosno da vode dnevnih primjene i potrošnje. U edukaciji se vježba primjena vlažnih povoja, pravilna prehrana, psihološke tehnike smirivanja svrbeža i slično.

Besplatne savjete i informacije o atopijskom dermatitisu pronađite na stranicama: www.laroche-posay.com.hr/infoatopy.


Preuzeto s: Naturala.hr
Foto: © Arkady Chubykin - Fotolia