Žene u ICT industriji i DigiGirlz program

Lejla Zukić Krivdić otkrila nam je više o projektu DigiGirlz i stanju ICT industrije u Hrvatskoj

Žene u ICT industriji i DigiGirlz program

Microsoft u ožujku i travnju provodi globalnu kampanju „#Makewhatsnext“ kojoj je cilj smanjiti nesrazmjer među spolovima u ICT industriji. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma taj nesrazmjer bi mogao nestati tek 2133. godine, a on je posebice očit u računarstvu i STEM zanimanjima. #Makewhatsnext kampanja ističe vrijednost ideja te ističe žene inovatore koje su doprinijele značajnim promjenama u svijetu, a ideja je osnažiti generacije djevojaka sa znanjem i vještinama koje su im potrebne da bi postale novi inovatori u svijetu u kojem je tehnologija utkana u svaki aspekt života.

Hrvatska se također pridružila ovoj kampanji organizacijom DigiGirlz događanja koje je 12. travnja okupilo 90 učenica srednjih škola iz Varaždina, Koprivnice i Zagreba u prostorima Microsofta Hrvatska. Tijekom 8-satnog događanja učenice su se upoznale s osnovama tehnologije kroz predavanja i radionice o najmodernijim računalnim alatima i rješenjima, osnovama programiranja kao i s prednostima karijere u tehnološkim zanimanjima te nužnim kompetencijama i vještinama. IT stručnjakinje iz Microsofta i drugih kompanija su tako podijelile praktična poslovna iskustva te podučavale učenice važnosti korištenja digitalnog marketinga, vođenju projekata i slično.

O projektu i situaciji u ICT industriji pričali smo s Lejlom Zukić Krivdić iz Microsoft Hrvatska.

•    Kad pogledamo trendove u ICT industriji, gdje je pozicionirana Hrvatska? Koliko zaostajemo za trendovima?
Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendovima u ICT-u. Imamo ICT industriju koja raste iz godine u godinu i koja je 12. izvozna grana u Hrvatskoj. Broj ICT kompanija je u periodu od 2009. do 2014. porastao 40%, a toliko je rastao i broj zaposlenika u ovoj najbrže rastućoj industriji. Microsoft surađuje s više od 1.100 partnerskih tvrtki na raznim projektima. Imamo niz uspješnih poslovnih priča - u proteklom periodu smo ih predstavili 19 na našoj globalnoj stranici, a sve s ciljem da i korisnici izvan Hrvatske dobiju uvid u rad hrvatskih partnera i ta rješenja primjene kod sebe.

•    Kakva je situacija među mladima, koliko su oni upoznati s modernim tehnologijama?
Današnja djeca odrastaju s tehnologijom i interesiraju se za nju. Njima je tehnologija bliska, a kako pametno iskoristiti sve njene prednosti u školama te kako učenje učiniti zabavnim, to je izazov na kojem svi trebamo raditi. Mi u Microsoft Hrvatska provodimo niz globalnih i lokalnih programa koji za cilj imaju približavanje tehnologije mladima kao i da ih potaknu da putem tehnologije ostvare svoje potencijale. Izdvojila bih ovdje program Hour of Code u sklopu kojeg djecu u osnovnim i srednjim školama učimo osnovama programiranja, Lego Mindstorm radionice o robotici te nešto kompleksniji program Software StartUp Academy namijenjen studentima kako bi naučili razviti i pokrenuti vlastite projekte. Drago mi je da je na ove, a i ostale projekte veliki odaziv mladih, ali jednako je visok interes njihovih edukatora, što je također iznimno važno jer oni donose važne obrazovne odluke. Skrećem pažnju da je Microsoft cijelom obrazovnom sustavu u Hrvatskoj omogućio besplatno korištenje Office365 paketa usluga čime pridonosimo razvoju vještina i korištenju alata koji će im biti potrebni na tržištu rada.   

•    Kakav je stav hrvatskog školstva prema informatici? Je li to predmet koji je u odnosu na njegovu važnost u današnje doba zanemaren? Može li se to promijeniti?
Trenutačno je informatika izborni predmet, no planirano je da se to promijeni, te da postane obavezni predmet. Ja vjerujem da u današnjem digitalnom svijetu informatiku treba uvesti već u prvom razredu osnovne škole te je inkorporirati u mnoge druge predmete, jer danas biti pismen znači biti informatički pismen. Pored informatike, važno je uvesti tehnologiju u obrazovni proces te, naravno, mnogo uložiti u opremanje škola i unapređenje infrastrukture, ali to nam treba biti cilj. Potrebno je i više vizionara poput Nenada Bakića, i više projekata poput Croatian Makers, u okviru kojeg je hrvatskim školama donirano 400 robota.


•    Što je to DigiGirlz? Opišite nam ukratko projekt.
DigiGirlz je dio globalne Microsoftove inicijative YouthSpark, kojom podučavamo mlade o računalstvu, trendovima, kreiranju vlastitih poduzetničkih projekata, a do sada je njome obuhvaćeno više od 300 milijuna mladih širom svijeta.
Želimo potaknuti i educirati žensku populaciju da se u većoj mjeri odlučuje za zanimanja u ICT-u. Cilj nam je razbiti stereotipe da su ICT i tehnologija općenito, muško područje. Učenicama pokazujemo kako je IT zabavan, te je puno više od pisanja kodova, a ujedno ih upoznajemo s poslovanjem u svijetu tehnologije, te ih kroz razne savjete i primjere iz prakse pripremamo za izazove na tržištu rada. Neki dan smo organizirali DigiGirlz događanje na kojem je sudjelovalo 90 učenica 3. i 4. razreda iz šest srednjih škola iz Koprivnice, Karlovca, Varaždina i Zagreba. Imali smo niz sjajnih predavanja/prezentacija i vjerujem da smo uspjeli prenijeti poruke koje sam navela te poneke učenice i nadahnuti da odaberu karijeru u ICT-u. Smatam da različitost u poslovanju obogaćuje i firme i zajednice u kojima one posluju te je Microsoft usredotočen na privlačenje, zapošljavanje i zadržavanje ženske populacije u ICT-u.

•    Koji je omjer žena zaposlenih u IT industriji  u svijetu i u Hrvatskoj?
Danas u EU nešto manje od 30% ženske populacije radi u ICT, a disbalans između broja muškaraca i žena u Hrvatskoj još je i veći. ICT je već danas motor gospodarstava razvijenih zemalja s 30 posto radne snage zaposlene u tom sektoru. Procjenjuje se da će do 2020. godine na nivou Europe nedostajati 825.000 ICT stručnjaka. A ako bi se veći broj žena odlučio za karijeru u ICT industriji, procjenjuje se da bi se godišnji BDP EU mogao povećati za 9 milijardi eura.

•    Koji je glavni uzrok zbog čega žena ima toliko manje u IT industriji?
Vjerujem da je to stvar percepcije da su tehnička zanimanja muško područje. Jako dobra ilustracija toga je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, za koju ćemo se svi složiti da je jedna izuzetno napredna i razvijena zemlja, koje je pokazalo da 93% roditelja neće poticati žensku djecu da se usmjere u pravcu tehničkih, pa samim tim i ICT zanimanja. A u isto vrijeme 39% učenica ipak želi ići u pravcu ICT zanimanja. I to je jako dobar znak da se ta percepcija razbija.

•    Kako ste se vi našli u toj branši? Što vam se najviše sviđa u vašem poslu?
Ja sam uvijek voljela matematiku i brojeve, ali sam i željela nešto više od analiziranja brojki. Primjena matematike u stvaranju novih stvari je za mene bila najveći motiv da upišem fakultet elektrotehnike.
Moj put u ovoj industriji išao je od programera do direktorice. ICT industrija omogućila mi je da živim i stječem iskustvo u mnogim zemljama u svijetu, od SAD, preko Velike Britanije i Njemačke, do Slovenije, BiH i Hrvatske. Malo koja industrija vam može pružiti ovako široku lepezu zanimanja i priliku da radite u različitim dijelovima svijeta. No, ako volite raditi od kuće, kao programer možete i to.

•    Što je ženama najzanimljivije u IT-ju? Kojim se poslovima najčešće bave?
Danas imamo sve više žena programera, voditelja projekata, istraživača, inženjera, menadžera. Žene rade i u marketingu i u prodaji. Osmišljavaju proizvode i rješenja. Udio žena u Microsoftu Hrvatska je 42%, dok Microsoft globalno zapošljava preko 55.000 žena, što znači da smo značajno iznad prosjeka industrije.


Petra Novosel Balaško