Oni koji se bore sa upravljanjem svojim financijama trebali bi napraviti budžet, savjetuje jedan industrijalac.
Prema Mark Wapshottu, glasnogovorniku poduzeća St Edmundsbury Financial Services, ljudi kojima je teško uštedjeti trebali bi napraviti plan mjesečnih primitaka i izdataka. Na taj način, on savjetuje da će potrošači mnogo lakše poboljšati svoju financijsku sliku, kad govorimo o kupovini “stvari za koje treba štedjeti” poput godišnjeg odmora, većih popravaka u kući ili ulaganja novca u 3. stup mirovinskog osiguranja. K tome, g. Wapshott kaže da ćete na taj način lakše otplatiti dugove, od kreditnih kartica, minusa na tekućem računu do otplate stambenog kredita.
G. Wapshott kaže: “Ljudi koji se muče sa štednjom bi trebali napraviti trajni nalog ili izravno mjesečno teretiti račun radi uloga u štednju i tada pripremiti budžet te otkriti na što trenutno troše novac. Većina ljudi se iznenadi kada otkrije koliko novaca troše samo na zabavu. Tada samo trebaju pratiti zacrtani budžet.”
“Većina nas ima previše dugova, uključujući hipotekarni kredit za stan i trebali bi čim prije otplatiti stare dugove prije nego donesemo odluku o štednji.”
Posljedica toga je da potrošači trebaju imati ušteđevinu od oko 3 do 6 mjesečnih plaća na zasebnom računu kojim bi mogli pokriti izvanredne troškove, osobito ako postanu žrtve nepredviđenih okolnosti, poput bolesti ili otkaza.
Sve u svemu, u Velikoj Britaniji potrošači stariji od 55 godina su pokazali najbolje rezultate kad govorimo o štednji novca za bitne stvari. S druge strane, 18-25 godišnjaci su imali najveće poteškoće sa odvajanjem novca na stranu za veće stvari, a posljedica toga je da je kod njih veći rizik stvaranja većih dugova koje će morati otplaćivati.
Potrošači otkrivaju da je “glavni razlog” zašto mnogi nemaju dovoljno novca za štednju za veće troškove, to “što je previše zahtjeva postavljeno na ograničene prihode”. G. Wapshott je zaključio je da “klijenti često potroše novac, zaboravljajući na sutra”, a rezultat tog impulsivnog trošenja je da se mnogi zadužuju kreditnim karticama i brzim kreditima. Uz to naglašava da je važno poboljšati financijsko obrazovanje u školama.
Još jedna stvar koja stavlja dodatni financijski pritisak na potrošače su blagdani. Potrošači često financiraju Božićne poklone i druge troškove vezane za Božić iz plaće, a ne ušteđevine, što ih često ostavlja u poteškoćama sa dugovima na početku nove godine.
Dodatnog financijsko obrazovanje omogućilo bi ljudima da se ponašaju odgovornije prema zaduženjima i dugovima. Razvijanjem svijesti o proizvodima poput brzih kredita, prekoračenjima na tekućem računu, mogle bi se izbjeći mnoge poteškoće jer je danas uzrok većini problema nedostatak razumijevanja novca.