Zašto se debljamo? Najjednostavniji odgovor bi bio zato jer jedemo više nego što naše tijelo potroši, a te zalihe hrane se nakupljaju na različitim dijelovima tijela. Prema tome može se postaviti pitanje, zbog čega svi ne jedemo onoliko koliko nam treba, ni grama više, umjesto da svaki dan ili vrlo često pretjerujemo u hrani i piću. Naravno, za većinu osoba, hrana osim osnovne potrebe da se utaži glad i žeđ, ima i drugu dimenziju, a to je užitak u okusu, te njezinoj dostupnosti u velikim količinama.
Također, tu je i ona nemogućnost samokontrole, kada stati s jelom. Većina ju osoba nema, jer se često jede tako dugo dok se sve ne pojede, a to znači da se ne prestaje jesti kada se osjeti sitost, nego kada više ničeg nema na tanjuru.
Naravno, svi mi tijekom života smo se prenajeli vjerojatno puno puta, ne samo zato jer nam je nešto bilo toliko fino nego i zbog pritiska osoba s kojima smo dijelili obrok. Naime, kod većine je stvorena navika da se priprema previše hrane, kako nitko ne bi ostao zakinut ili još gore – gladan, a tu nastaju problemi.
Naime, gotovo da je socijalno neprihvatljivo da, primjerice za vrijeme obiteljskih okupljanja, pojedete normalnu količinu hrane jer netko bi se mogao uvrijediti. I zato se vrlo često jede – previše. Naravno, to je samo jedan od razloga. Otkrijte koji su drugi razlozi. Vjerujemo da će se mnogi zamisliti nad njima.
1. Jelo na zabavi – Druženje s ljudima na različitim zabavama i susreti s prijateljima na večerama su zaista lijepi, ali oni su često i mjesta gdje se konzumira previše hrane i pića.
Rješenje: Pokušajte se kontrolirati kada se nađete u takvim situacijama. Primjerice, umjesto velike naručite malu pizzu ili umjesto teške i kalorične hrane, naručite nešto laganije i zdravije, primjerice ribu s povrćem…
2. Jelo iz dosade – Mnogi ljudi jedu jer im je dosadno, odnosno imaju potrebu da nešto stavljaju u usta kada se opuštaju pred televizorom, čitaju ili jednostavno spremaju i jedu hranu kako bi im vrijeme brže prošlo. Ovo je jedan od čestih uzroka pretjerane tjelesne težine.
Rješenje: Oduprite se želji, te jedite samo dok ste gladni. Ako to činite iz dosade, pronađite aktivnost koja će vas zaokupiti i ubiti dosadu, pa i želju za hranom.
3. Jelo zbog emocija – Kada su emocije uzburkane, jelo je vrlo opasno jer ono u tom trenutku služi kao utjeha, a nje je potrebno u velikim količinama.
Hormonalne promjene za vrijeme PMS-a, menopauze i drugi poremećaji mogu poticati prejedanje.
Rješenje: Ako si ne možete pomoći u određenim trenucima, barem pokušajte jesti zdravu hranu. Primjerice, jedite tamnu čokoladu sa visokim postotkom kakaa, umjesto nezdravih grickalica jedite orašaste plodove, kuhajte zdravu hranu, pa ako i pojedete nešto više nego što biste trebali, neće biti načinjena tolika šteta organizmu.
4. Jelo zbog nedostatka vremena - Prezaposlenost i brzi životni ritam mogu utjecati na prehranu. U nedostatku vremena, jede se često brza i nezdrava hrana, te se općenito jede prebrzo, a kada se jede prebrzo, onda se najčešće pojedu prevelike količine hrane.
Rješenje: Svatko mora imati barem 15 do 20 minuta vremena da pojede obrok, a to je vrijeme koje biste trebali potrošiti da jedete sporo i temeljito sažvačete obrok. Ako pak ne možete kontrolirati vrijeme jela, kontrolirajte barem količinu, te ne idite preko zadane granice.
5. Jelo s obitelji – Kao što smo i već rekli, obiteljska okupljanja su mjesta na kojima se često pretjeruje u jelu i piću, samo zato jer ljudi uživaju u druženju i poznatim okusima omiljenih jela.
Rješenje: Ako se ta obiteljska okupljanja ne događaju prečesto, ponekad i nije loše dati si malo oduška, no pokušajte pronaći zlatnu sredinu. Primjerice, nemojte uzeti dodatni komad mesa, ako znate da želite kasnije uživati u ukusnom kolaču.
6. XXL jelo – Kada smo gladni, ponekad imamo osjećaj da bismo mogli pojesti slona, pa se nerijetko dogodi da prenatrpamo tanjure s prevelikim porcijama hrane. Isto tako, kada kuhamo i osjećamo jaču glad, često se javlja potreba za slaganjem prevelikih količina hrane, što na kraju rezultira prejedanjem, koje nije potrebno.
Rješenje: Jedite polako, u restoranu nemojte naručivati prevelike porcije, a kod kuće nemojte trpati na tanjur, nego radije uzmite više puta po malo. Tako nećete osjećati potrebu da pojedete nešto samo zato jer se nalazi na vašem tanjuru.
7. Jelo na tanjuru – Od malena su nas učili da se ništa ne smije ostaviti na tanjuru. Zato i sada osjećamo potrebu da počistimo tanjur i kada naše tijelo govori da više ne možemo. Osim toga, u nekim sredinama, nepristojno je ostavljati hranu na tanjuru, dok pak u nekim sredinama osobe koje ne „poližu“ tanjur su izvrgnute podrugivanju.
Rješenje: Pokušajte kontrolirati veličine porcija koje naručujete u restoranima, a kod kuće uzimajte manje porcije, više puta. Tako ćete spriječiti prejedanje, samo kako biste zadovoljili nečija očekivanja i kriterije.
8. Jelo prema godišnjim dobima – Zimi se nerijetko konzumiraju jela koja su masnija, piju topla i kalorijska pića, dok ljeti se pak piju hladna kalorijska pića i jedu hladne slastice.
Rješenje: Ljeti umjesto hladnih pića pijte vodu, te jedite slastice s manjim udjelom kalorija. Zimi pijte pića sa što manje ili ništa šećera.
9. Besplatno jelo – U trgovinama često se nađemo u situaciji da kupujemo hranu koja je na akciji, primjerice kupite dva pudinga, dobijete dva gratis i tako dalje. Kako oni imaju često kratak rok trajanja, treba ih pojesti čim prije, a to znači dodatni unos kalorija, koji je nepotreban.
Rješenje: Kada kupujete proizvode na akciji, kupujte one koji imaju zaista dugi rok trajanja, te kupujte one koje inače konzumirate.
10. Jelo kao ovisnost – Neke osobe jednostavno ne mogu izdržati a da svaki dan ne pojedu čokoladu, sladoled, slane i slatke grickalice ili neku drugu omiljenu hranu.
Rješenje: Pokušajte barem smanjiti unos takve hrane ili kupiti zdravije inačice. Također, držite tu hranu izvan pogleda, jer možda ćete lakše zaboraviti na nju.
(vam)