Kada se osjećamo loše, često posežemo za nekim vanjskim izvorom zadovoljstva. Za mnoge, hrana je ta koja donosi utjehu. Svjesno ili nesvjesno, kada smo suočeni s problemima, stresom ili jednostavno ne znamo što bismo sami sa sobom, krećemo u smjeru – kuhinje.
Čini nam se da je to jedini način nošenja sa stresom i ne vidimo da postoje i druge, zdravije mogućnosti. Međutim, dobiveno zadovoljstvo je kratkotrajno i može ugroziti naše napore da postignemo ili održimo zdravu tjelesnu težinu. Emocionalno jedenje često vodi u prejedanje, pogotovo ako je riječ o visokokaloričnim, slatkim ili masnim namirnicama. Da bismo uravnotežili svoju prehranu moramo postati svjesni povezanosti između hrane i emocija. Primjerice, prema novom istraživanju provedenom na sveučilištu u Clevelandu, ljudi koji teže ugoditi drugim ljudima osjećaju intenzivniji pritisak da jedu kada vjeruju da će to pomoći drugoj osobi da se osjeća ugodnije u njihovom društvu.
Emotivno jedenje je način potiskivanja ili ublažavanja negativnih emocija, poput stresa, ljutnje, dosade, tuge i usamljenosti. Te emocije su potaknute različitim uznemirujućim događajima u našoj svakodnevnici poput : nezaposlenosti, financijskog pritiska, zdravstvenih problema, ljubavnih problema, problema na poslu, lošeg vremena, umora i dr.
Zabrinuti zbog nadolazećeg događaja ili neke konfliktne situacije možete se fokusirati na tješenje hranom umjesto na suočavanje s bolnom situacijom. Pojavljuje se osjećaj krivnje zbog prejedanja koji vodi do novog prejedanja koje potom vodi do sljedećeg osjećaja krivnje i prejedanja. Nezdravi ciklus se nastavlja bez vidljivog kraja dok se ne odlučimo na promjenu.
Koje god da se emocije skrivaju iza prejedanja, krajnji rezultat je isti jer- emocije se uvijek vraćaju. One su sastavni dio života kao i konfliktne situacije koje želimo izbjeći.
Za izražavanje emocija i svjesno suočavanje sa životnim izazovima potrebna je velika hrabrost, stoga nekoliko korisnih savjeta nije na odmet.
- Recite -NE –stresu. Kad osjećate stres, umjesto za hranom, posegnite za različitim tehnikama smanjivanja stresa poput joge, meditacije ili relaksacije.
- Zapitajte se jeste li zaista gladni. Da li je vaša glad fizička ili psihička? Ukoliko ste nedavno jeli, vjerojatno niste zaista fizički gladni već je riječ o psihičkoj žudnji.
- Vodite dnevnik prehrambenih navika. Dnevnik je izuzetno koristan i visoko preporučljiv. Daje osjećaj kontinuiteta, strukture i vanjski mjerljivog postignuća i često nam služi kao svojevrsni savjetnik. U njega zapišite što ste jeli, koliko ste jeli, kada ste jeli, kako ste se osjećali kada ste jeli i koliko ste gladni. Tijekom vremena moći ćete primijetiti obrasce u ponašanju koji će vam otkriti vezu između vaših emocija i hrane.
- Potpora. Veća je opasnost da ćete posegnuti za emocionalnim jedenjem, ukoliko nemate emocionalnu potporu. Oslonite se na obitelj i prijatelje.
- Zaboravite na dosadu. Ne dajte da vam hrana ispuni čitavo vrijeme, ostavite mjesta i za život. Odite u šetnju, igrajte se s kućnim ljubimcem, pogledajte film, slušajte glazbu, čitajte, nazovite prijatelja i dr.
- Uklonite napast. Maknite primamljivu hranu iz kuće. Daleko od očiju, daleko od želuca.Ako se osjećate ljuto ili tužno, odgodite svoj posjet trgovini s namirnicama sve dok ne postanete dovoljno snažni. Prava snaga dolazi iz poznavanja sebe i nema razloga stavljati se u situacije za koje još uvijek niste spremni. Pričekajte pravi trenutak.
Ako pretjerate s hranom, oprostite si. Imajte strpljenja za sebe. Kao što je rekla Scarlett O'Hara u Zameo ih vjetar – "Sutra je novi dan". Koncentrirajte se na pozitivne promjene koje se trudite uvesti. Cijeneći svoj trud, cijenite sebe i postajete zdravija i sretnija osoba.
Izvor: Naturala.hr