Tako mladi, a već na dijeti

Istraživanje o zdravlju djece školske dobi

Tako mladi, a već na dijeti

Rezultati međunarodnog istraživanju “Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi“, predstavljeni su početkom mjeseca hrvatskoj javnosti na prezentaciji u Ministarstva zdravlja. Istraživanje koje podupire Svjetska zdravstvena organizacija započelo je još 1982. godine u tri zemlje, Finskoj, Norveškoj i Engleskoj, i od tada se provodi svake četiri godine. U 2010. godini istraživanje je istodobno provedeno u 39 zemalja Europe, te u SAD-u i Kanadi. Svrha je istraživanja pružiti uvid u zdravlje djece i adolescenata, te što bolje razumjeti ponašanje u vezi sa zdravljem i stilove življenja u određenom društvenom kontekstu i okruženju. U Hrvatskoj je istraživanje 2010. godine provedeno treći put na uzorku od oko 6 tisuća učenika 5. i 7. razreda osnovnih škola, te 1. razreda srednjih škola. Ciljne grupe istraživanja su djeca od 11, 13 i 15 godina. U 2010. godini ispitano je 6.262 učenika (3.018 dječaka i 3.244 djevojčica). Po dobnim grupama to su: 11-godišnjaci - 1.906 ispitanika, 13-godišnjaci - 1.943 ispitanik i u dobnoj grupi 15-godišnjaka - 2.413 ispitanika. Ustanova nositelj istraživanja je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, glavni istraživač prim. dr. sc. Marina Kuzman, a članovi istraživačkog tima su dr. Iva Pejnović Franelić, dr. Ivana Pavić Šimetin i ing. Mario Hemen.  

Imperativ vitkosti i dobrog izgleda
Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snažan da se u mnoge djece i mladih potpuno neopravdano pojavljuje strah od debljine i težnja da se što više približi idealnom liku iz časopisa s malih ili velikih ekrana. Istraživanje je pokazalo što mladi misle o svom izgledu i kako se doživljavaju. „Jedan od najvažnijih događaja kroz koje mladi prolaze na putu odrastanja svakako je prilagođavanje na mnoge tjelesne i psihičke promjene koje nastaju tijekom adolescencije. U posljednjih se dvadesetak godina povećao znanstveni i profesionalni interes za područje percepcije vlastitog tijela i osjećaja zadovoljstva, osobito u adolescenata. Jedan od važnih razloga je što je pojava poremećaja  jedenja, koja je povezana i s nezadovoljstvom vlastitim tijelom, moguća i neposredno nakon puberteta, prisutna u adolescenciji, a moguće posljedice i u kasnijoj životnoj dobi. Percepcija vlastitog tijela kao i ideali izgleda i pojavnosti razlikuju se prema spolu. Dok je ideal izgleda za mnoge djevojke prisilna i neprikosnovena vitkost zadana medijskim pritiscima, u dječaka i mladića je najčešći ideal snažno, dobro oblikovano tijelo, s mnogo manje usredotočenosti na tjelesnu težinu. Posljedično, za djevojke je karakteristično da se češće doživljavaju kao pretile, bez obzira na objektivni indeks tjelesne mase, te su općenito manje zadovoljne vlastitim izgledom nego mladići. Mladići su u pravilu skloniji težiti većem indeksu tjelesne (mišićne) mase te su skloniji doživljavati se kao premršavi, odnosno nerazvijeni. Stoga je manji indeks tjelesne mase poželjan za djevojke i nepoželjan za mladiće“, navode autori istraživanja.

Posljedice držanja dijete
„Kada postoji raskorak između doživljaja vlastitog tijela i zamišljenog ideala, ljudska je težnja da taj jaz smanji i time poveća vlastito zadovoljstvo i samopoštovanje.U europskoj civilizaciji to će se u svim društvenim kontekstima nastojati postići odgovarajućim načinima prehrane i tjelesnom aktivnošću. No, u dobi kada je rast i razvoju svom punom zamahu s pravom zabrinjava podvrgavanje redukcijskim dijetama koje su često medicinski potpuno neprihvatljive. Djeca koja su na dijeti mogu biti razdražljiva, teško se koncentriraju, imaju problema sa spavanjem, zaostaju u rastu, djevojčice imaju neredovite menstruacijske cikluse,seksualni razvoj kasni i često postoji deficit pojedinih hranjivih tvari.Redukcijske dijete mogu imati i značajan utjecaj na psihičko zdravlje, a usko se vežu uz depresiju i smanjenje osjećaja samopoštovanja. Redukcijske dijete koje provode mladi na žalost često uključuju i preskakanje obroka, posebice doručka, gladovanje te povraćanje i zlouporabu laksativa.S druge strane, pretilost je veliki javnozdravstveni problem“, ističe se u zaključcima istraživanja.

Pretila djeca najmanje zadovoljna
Prema podacima, od djevojčica koje imaju normalan indeks tjelesne mase, njih 60% je zadovoljno svojim izgledom,12%  misli da je premršavo, a 27% smatra se predebelima. Od dječaka koji imaju  normalan ITM, njih 24% misli da je premršavo, 69% je zadovoljno izgledom, a 7% smatra da je predebelo. 23 posto dječaka i 13 posto djevojčica bi se željelo udebljati, a 3% dječaka i 15% djevojčica  je na aktualnoj dijeti.No, ona djeca koja uistinu imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretila, najčešće ne poduzimaju ništa – oko polovice njih izjavljuje da misli da bi trebalo smršaviti, a samo je 20% na aktualnoj dijeti. Iako su redukcijske dijete nepoželjne u razvojnom razdoblju, djeca koja imaju problema s tjelesnom težinom zahtijevaju trajni nadzor, savjetovanje, podršku i skrb, kako bi što uspješnije usvojili navike pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti,regulirala tjelesnu težinu, te osnažila samopouzdanje.Prikaz osjećaja zadovoljstva životom i zadovoljstva vlastitim tijelom pokazuje da su djeca koja su zadovoljna vlastitim tijelom i najzadovoljnija svojim životom. Pritom osjećaj zadovoljstvavlastitim tijelom nije nužno vezan uz idealni indeks tjelesne mase. No ipak su pretila djeca najmanje zadovoljna svojim životom i osim zdravstvenih i estetskih razloga, to je jasna psihološka poruka da toj djeci treba nastojati pomoći i pružiti im podršku, pokazali su rezultati istraživanja.  

Sve veća pretilost u dječjoj dobi

„Brza hrana“ koju današnja djeca (pre)često jedu, konzumiranje gaziranih, slatkih pića, premala tjelesna aktivnost, previše vremena koje provode u zatvorenom gledajući televiziju ili igrajući se na računalu, sve su to razlozi zašto je i u Hrvatskoj sve više pretile djece. Usporedba rezultata istraživanja koje je provedeno među djecom od 11, 13 i 15 godina, pokazuje da za grad Zagreb i Hrvatsku u cjelini nema velikih razlika. „Među dječacima od 13 godina je 20 posto prekomjerne tjelesne težine/pretilih u Hrvatskoj i 22 posto u Zagrebu, a među petnaestogodišnjacima  23% u Hrvatskoj i  21%  u Zagrebu. Među zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, najviše pretile djece i djece s prekomjernom tjelesnom težinom je u SAD, Grčkoj, Kanadi, Irskoj, Poljskoj,Portugalu, Italiji, dok su najvitkija djeca i mladi u Švicarskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i valonskome dijelu Belgije“, navodi se u istraživanju „Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi“.

(M.G.)