Kolesterol saziva različita pitanja: kakva je to "bolest", kako nas napada? Prije svega, kolesterol ne smijemo, niti ne možemo uspoređivati s nekom vrstom "otrova" koji kola našom krvlju. On je osnovna tvar našeg organizma, a prisutan je i kod ljudi i životinja. Stvara se uglavnom u jetri i nadbubrežnim žlijezdama, ali i svim staničnim opnama.
Kolesterol proizvodi jetra, a on u kombinaciji s proteinskim molekulama (lipoproteinima) kola krvlju. U organizmu postoje dvije vrste masti: čestice masti, odnosno lipoproteina visoke gustoće, zovu ga još i "dobar" kolesterol i lipoproteina niske gustoće, kojeg zovu "loš" kolesterol.
Prekomjerne količine lipoproteina niske gustoće vrlo su štetne i talože se u stijenkama arterija. Ujedno povlače za sobom kalcijeve spojeve, pa stijenke arterija zadebljaju, otvrdnu i postanu neelastične. Najčešće taj proces počinje bez prethodnog upozorenja (odnosno bez boli i nekih posebnih smetnji), pa prvi simptomi ponekad znaju biti i posljednji - srčani udar.
Lipoproteini visoke gustoće pomažu tijelu u borbi protiv onih štetnih, odnosno niske gustoće. Naime, oni uklanjaju "loš" kolesterol, vraćajući ga u jetru, koja ga onda izlučuje iz organizma.
Maslinovo ulje je najbolje
Lipoproteini visoke gustoće, odnosno "dobar" kolesterol, će se povećati izborom zdrave hrane, naprimjer maslinova ulja, ulja od kukuruznih sjemenki, sjemenki od soje i pamuka. Ne valja ih miješati ni u kakvom omjeru. Ne treba naglašavati da je najbolje maslinovo ulje, koje u sebi sadrži uljnu kiselinu. Što se tiče maslaca, osobe s visokim i povišenim kolesterolom neka ga izbace iz jelovnika.
Idealna dijeta protiv zasićenih masnoća su ribe
Meso je puno proteina, ali istodobno i bogato zasićenim masnoćama i kolesterolom. No, zbog toga ga se nećemo posve odreći, već odabirati krto bijelo meso. Konzumiranje mesa valja ograničiti na pet obroka tjedno, od kojih tri obroka bijela mesa, a dva crvenog. Na pileće iznutrice, srce, bubrege valja zaboraviti jer sadrže 20 puta veću količinu kolesterola od ribljeg filea. Isto vrijedi za suhomesnate i kobasičarske proizvode. Ako baš ne možete odoljeti tim napastima, ograničite se samo na pršut.
Idealna dijeta protiv zasićenih masnoća su morske i riječne ribe. Čak i masna riba kao jegulja ili lokarda sadrži prihvatljivu količinu kolesterola. To, međutim, ne važi za ljuskare i mekušce, koji su bogati kolesterolom. Ribu na stol iznesite pet puta tjedno pa ćete tako organizmu ponuditi optimalne količine proteina, A, D i PP vitamina, mineralnih soli.
Sir ne više od dva puta tjedno
Oni koji naginju skupljanju kolesterola neka piju obrano mlijeko, jer se smanjenjem masnoća smanjuje i mogućnost unošenja kolesterola. Isto vrijedi i za jogurt Nemojte misliti da ste se spasili bacivši se na takozvane "mršave" sireve. Jer, oni to zapravo i nisu. Da bi sir bio "dobar", mora sadržavati određenu količinu masnih sastojaka. Jedino se za svjež kravlji sir može tvrditi da je nemastan. Dodat ćemo i tofu, sir dobiven od soje, koji podsjeća na skutu. Dakle, sir ne više od dva puta tjedno!
Povrće idealno za osobe koje paze na kolesterol
Povrće bogato proteinima, vlaknima, mineralima i vitaminima idealan je partner onima što paze na kolesterol, naročito slanutak, grašak, grah, leća, bob. I žitarice su dobre jer su bogate ugljikohidratima, a siromašne masnoćom. Voće i povrće valja uvijek pozdraviti na stolu jer ne samo što ne sadrže masnoću, već obiluju mnogim kaloričnim sastojcima, valja ih mnogo i često jesti, ali pripaziti na začine. Želite li da se povrće ne pretvori u pravu "bombu", umjereno ga začinjajte umacima i raguima. Uživajte u svježim rajčicama začinjenim s maslinovim uljem ili preljevima od povrća.