Fruktoza je vrsta šećera koja se zbog naziva ponajprije dovodi u direktnu vezu s voćem, što je u načelu točno, iako to nije jedino mjesto u kojem se fruktoza može pronaći. Zbog svojstava tog šećera, te načina razgradnje u organizmu, novija su istraživanja dala zanimljive zaključke, a to je da fruktoza izaziva veću glad od glukoze, a što posljedično može biti uzrok pretilosti.
No, krenimo od početka. Fruktoza ili voćni šećer je monosaharid, sličan je glukozi, a u prirodi se najčešće i zajedno nalaze u voću ili na primjer medu. Također, fruktoza se nalazi u raznim procesuiranim prehrambenim proizvodima i piću, pa tako vrlo često na pakiranjima tih proizvoda možemo pronaći sastojak kao što je kukuruzni sirup (corn sirup) ili pak fruktozni sirup, šećerni sirup i tako dalje. U najvećoj mjeri nalazi se u raznim keksima te gaziranim pićima.
Glukoza vs. fruktoza
Iako su i fruktoza i glukoza jednostavni šećeri, čini se da je glukoza po mnogim elementima mnogo bolja za organizam od fruktoze. Istraživanje koje je provelo „University of Southern California“ u SAD-u pokazalo je da fruktoza ne djeluje tako dobro kao suspenzor na dijelove mozga koji su zaduženi za kontroliranje gladi, za razliku od glukoze. Jednostavnije rečeno, od fruktoze ljudi osjećaju veću glad nego od glukoze.
Već su ranija istraživanja pokazala da fruktoza u odnosu na glukozu potiče manju proizvodnju hormona inzulina, koji pak tijelu daje informaciju o sitosti ili gladi. Također, studije su pokazale da za razliku od fruktoze, samo glukoza smanjuje glad usporavajući aktivnost hipotalamusa.
Veća glad
Za sve veći broj osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu brojni znanstvenici optužuju prehrambene industrije koje u velikoj mjeri za proizvodnju svojih proizvoda upotrebljavaju upravo razne sirupe i druge šećerne pripravke na bazi fruktoze. Kao jedan od dokaza može se uzeti istraživanje koje je provelo već spomenuto južnokalifornijsko sveučilište.
Za istraživanje je odabrano 24 muškaraca i žena u dobi između 16 i 25 godina. Svi sudionici morali su popiti piće zaslađeno fruktozom ili glukozom. Nakon toga su im pokazane fotografije raznih jela uključujući čokolade, kolače i druge slastice, te su nakon toga trebali samo ocijeniti u kojoj su mjeri osjećali glad. Također, za vrijeme testiranja svaki je sudionik bio prikopčan na funkcionalnu magnetsku rezonancu s kojom se pratila aktivnost mozga. Rezultati su pokazali da su osobe koje su pile sok zaslađen fruktozom osjećale veću glad.
Potrebna dodatna istraživanja
Treba uzeti u obzir da je riječ o preliminarnim rezultatima istraživanja koji pokazuju povezanost fruktoze s većom potrebom za hranom, no potrebna su još dodatna istraživanja. Nikako se ne smije zaboraviti da su jaki lobiji američkih proizvođača kukuruznog sirupa prvi stali u svoju obranu, te svojim protuargumentima pobijaju istraživanja. U svoju obranu ističu da se i glukoza i fruktoza nalaze u mnogim procesuiranim prehrambenim namirnicama i pićima, te da su osobe koje su sudjelovale u istraživanjima dobile u svojim pićima veće količine čiste fruktoze ili čiste glukoze, što je gotov nemoguće pronaći u prirodi, pa tako i u prehrambenim namirnicama.
Ipak, sve studije koje su do sada provedene na tom području potvrđuju jedna drugu, a i daljnja konzistencija budućih istraživanja sigurno će učvrstiti dosadašnje teorije.
Ono što ostaje činjenica jest da su šećeri potrebni našem tijelu, ali kao i sve druge namirnice potrebno ih je konzumirati umjereno. Najvažnije je da što je više moguće izbjegavate gotovu hranu, slastice, te razna slatka gazirana i negazirana pića, koja u sebi sadrže razne zaslađivače, koji privlače svojim okusom, ali dugoročno očito rade štetu organizmu.
Foto: © vvoe - Fotolia