One su prvenstveno bile znanstvenice na različitim područjima znanosti, istraživačice i intelektualke koje su svojim znanjem, napornim radom, upornošću i ljubavi prema poslu postigle što nitko prije njih nije. Čistom slučajnošću bile su žene, zbog čega im je često bilo mnogo teže.
Njihova imena više su poznata u užim znanstvenim krugovima, dok ih šira javnost teže pamti... Njihova otkrića većinom su u primjeni u svakodnevnom životu ili su pak ključna za razvoj određene znanosti. Nemoguće ih je sve pobrojati, ali zato barem nekima možemo odati priznanje i počast.
Maria Agnesi (1718-1799)
Ona je autorica prve matematičke knjige koju je napisala žena, a koja još uvijek služi kao literatura u znanstvenim krugovima. Također, je bila prva žena koja je postala profesorica matematike na sveučilištu u Bologni.
Elizabeth Garrett Anderson (1836-1917)
Bila je prva žena koja je uspješno prošla prijami ispit na medicinskom fakultet i postala liječnica u Velikoj Britaniji. Također, je bila zagovornica sufražetkinja, te se borila za prava žena na više obrazovanje. Ujedno je bila prva žena u Engleskoj koja je izabrana za gradonačelnicu (grada Aldeburgha).
Ruth Benedict (1887-1948)
Bila je antropologinja čiji je mentor bio Franz Boas, pionir antropologije. Ona je nastavila njegov rad i istraživanja, te napisala knjige „Obrazac kulture“, „Krizantema i mač“, te pamflet „The Races of Mankind“ („Rase čovječanstva“ – u slobodnom prijevodu), koji je objavila za vrijeme II. svjetskog rata i objašnjava da rasizam nema znanstvene temelje kao što su neki drugi znanstvenici tvrdili.
Annie Jump Cannon (1863-1941)
Ona je prva žena koja je dobila znanstveni doktorat na Sveučilištu u Oxfordu. Annie Jump Cannon bila je priznati astronom koja se bavila klasificiranjem i katalogiziranjem zvijezda, te je zaslužna za otkriće pet Supernova.
Marie Curie (1867-1934)
Bila je najveća od najvećih, te najpoznatija znanstvenica modernog svijeta. Ova fizičarka i kemičarka bila je pionir u istraživanju radioaktivnosti, otkrivši elemente radij i polonij, prirodu zračenja i beta zrake. Bila je prva žena koja je dobila znanstveni doktorat u Europi, te prva žena profesor na sveučilištu u Sorboni. Također, je prva žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade za različite znanosti – kemiju i fiziku.
Više pročitajte u tekstu „Žene koje su stvarale povijest – Marie Curie“
Gertrude Bell Elion (1918-1999)
Poznata je po otkriću brojnih lijekova, uključujući one za HIV, herpes, poremećaje imuniteta i leukemiju. Ona i njezin kolega George H. Hitchings dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu.
Dian Fossey (1932 – 1985)
Bila je primatologistica koja će biti pamćena po proučavanju planinskih gorila u Ruandi i DR Kongu i naporima da sačuva njihova prirodna staništa. Priča o Dian Fossey i njenim naporima za očuvanje posljednje zajednice planinskih gorila nažalost je završila tragično 1985. godine, ali je upravo ona pokrenula veliku akciju koja i danas traje. Većinu je života posvetila tim čovjekolikim majmunima koji se od nas razlikuju u samo 2% DNA materije. Njen požrtvovni rad nastavlja "Dian Fossey fondacija".
Sophie Germain (1776-1831)
Njezin doprinos je u teorijama koje su poslužile kao osnova za kasnije matematičke izračune u konstrukciji nebodera, te općenita kasnija istraživanja o elastičnosti i akustici. Također, je bila prva žena koja je bila pozvana na skupove Akademije znanosti, a nije bila rodbinski povezana s članovima akademije i prva žena koje je pozvana da prisustvuje sastancima Francuskog instituta.
Maria Goeppert-Mayer (1906-1972)
Ova matematičarka i fizičarka dobitnica je Nobelove nagrade za fiziku. Zaslužna je otkrića na strukturi nuklearne ljuske.
Mary Leakey (1913-1996)
Sa svojim suprugom i suradnikom Louisom Leakeyom radila je na istraživanjima prvih ljudi i hominida, te je zaslužna za otkriće otisaka noge koji je dokazao da su australopiteki hodali na dvije noge prije 3.75 milijuna godina.
Barbara McClintock (1902-1992)
Ova genetičarka, dobitnica je Nobelove nagrade za medicinu zbog otkrića skačućih gena.
Rosalyn Yalow (1921 - 2011)
Razvila je tehniku koja se zove radioimuna analiza (RIA), a koja omogućuje istraživačima mjerenje bioloških supstanci, koji je vrlo važan za otkrivanje i dijagnosticiranje bolesti. Sa svojim kolegama s kojima je radila na istraživanju, dobitnica je Nobelove nagrade za medicinu.
Virginia Apgar (1909-1974)
Razvila je Apgar test s kojima se ocjenjuje vitalnost novorođenčeta. Također, je jedna od pionirki u anesteziologiji, a u svojim istraživanjima došla je do spoznaje da upotreba anestetika tijekom poroda negativno utječe na novorođenče.
Jane Goodall (1934)
Jane Goodall, britanski primatolog koja je stekla svjetsku slavu proučavanjem čimpanzi, gotovo pola stoljeća provela je u Nacionalnom parku Gombe, u Tanzaniji, proučavajući divlje čimpanze. Njezina prijelomna otkrića u tom malom rezervatu afričke prašume čine praktički najveći dio onoga što se danas zna o društvenom ponašanju čimpanzi, najbližih srodnika ljudi. Želja da zaštiti čimpanze od upada ljudi u njihova obitavališta inspirirala je Jane Goodall da 1977. osnuje Institut Jane Goodal s misijom poboljšanja globalnog razumijevanja i tretmana čovjekolikih majmuna.
(vam)