Istražite svoje obiteljsko stablo - jesu li vaši preci bili plemići ili kmetovi?

Vjerujemo da će mnogi doći do nevjerojatnih i zanimljivih priča o svojim precima…

Istražite svoje obiteljsko stablo - jesu li vaši preci bili plemići ili kmetovi?

Jeste li se oduvijek pitali kako se zvala vaša šukunbaka odnosno baka vaše bake? Ili pak šukundjed? Odakle je potekla obitelj s majčine, a od kuda s očeve strane? Jeste li se ikada pitali jeste li potekli od plemenitaša, običnih građana, trgovaca ili kmetova, te odakle su oni došli? Jesu li bili Hrvati ili su pak došli iz Mađarske, Turske, Italije, Austrije ili kojeg drugog dijela Europe ili šire?

Genealogija kao i svaka druga znanost ima vrlo složena pravila i metodeologiju prema kojima se istražuje povijest neke obitelj, roda, nacije i tako dalje. No, vi za svoje istraživanje ne trebate biti nikakav znanstvenik, trebate biti spremni na sistematično pohranjivanje podataka.

Danas već postoje razne kompjuterske aplikacije koje su posebno dizajnirane upravo za unošenje poznatih i prikupljenih podataka – od upisa imena i prezimena, fotografija, skeniranih dokumenata, karata, mapa, raznih bilježaka i tako dalje.

Gdje početi?

Naravno, počinje se od podataka koje ima vaša obitelj, roditelji, djedovi, bake, a ako imate tu sreću, pradjedovi i prabake. Zabilježite sve što možete, od imena i prezimena, datuma i godina rođenja i smrti, mjesta gdje su se rodili i umrli ili pak krstili. Naime, prije modernih matičnih ureda svi ti podaci bilježili su se u crkvenim knjigama mjesta gdje su se novorođene bebe krstile, te gdje i kada su se te osobe vjenčale, kada su umrle i bile pokopane.

Angažirajte u svojem prikupljanju užu, ali ako je moguće i širu obitelj, jer nikada se ne zna kakve tko ima podatke. Također, nemojte zaboraviti na prikupljanje fotografija ili čak i slika vaših predaka.

Kako saznajete podatke o osobama, tako ih odmah sistematski unosite, bilježite priče vezane uz njih, posebno njihovo rođenje, školovanje, rad, potomke i smrt jer svi vam ti podaci mogu pomoći u daljnjoj potrazi. Nikako nemojte zaboraviti prikupiti sve dostupne posjedovne listove zemljišta, kuća, oranica i sl., stare diplome, vojne knjižice, medalje… Bilježite i nevažne detalje jer možda će vam baš oni pomoći u vašoj potrazi.

Kamo dalje?

Kada ste iscrpili obiteljske izvore, vrijeme je da krenete dalje. No kamo? Kao što smo već rekli, s podacima o mjestu rođenja ili smrti, godini rođenja ili smrti, možete se obratiti u župne urede koji su prije bilježili takve podatke. Najavite svoj dolazak i objasnite im namjeru kako bi vam mogli pripremiti stare matične knjige i eventualno pomoći u pretrazi. Ako ti podaci ne postoje tamo gdje ste se im nadali, zamolite da vas upute na mjesto gdje bi se oni mogli nalaziti.

Naoružajte se sa strpljenjem jer su velike šanse da će vam za to trebati mnogo vremena i strpljenja. Što ćete ići dublje u prošlost i povijest, to ćete imati manje izvora, a pretraga će postajati kompliciranija i zahtjevnija.

Jedan od mogućih izvora podataka je i Hrvatski državni arhiv, koji ima svoje podružnice po pojedinim gradovima u Hrvatskoj. Pokušajte prvo u onima koji su bili ili jesu administrativna središta mjesta u kojima su živjeli vaši preci. Posjet Državnim arhivima je moguć uz prethodnu najavu i specifikaciju onoga što tražite radi lakše pripreme podataka. Također, budite spremni da se korištenje određenih podataka naplaćuje.

Nikako nemojte zaboraviti na knjižnice administrativnih središta koje isto tako u svojim arhivima posjeduju dokumentaciju koja bi vam mogla poslužiti. Vrlo važne podatke možete pronaći još u vojnim arhivima te uredima zemljišnih knjiga u kontinentalnoj Hrvatskoj, koja je pripadala području Austro-Ugarske te se zemljišne knjige vode od vremena Marije Terezije (18 st.).

Što kada zapnete?

Zatražite pomoć osoba koje imaju više iskustva s genealogijom. To su najčešće osobe koje rade u arhivima, knjižnicama, muzejima, povjesničari i tako dalje. Neka vam pomognu savjetima, metodologiji istraživanja i općenito znanjem o određenom području. Naime, osim problema kod samog pretraživanja starih dokumenata, koji su nerijetko teško čitljivi, tijekom stoljeća su se mnoga imena i prezimena pisala drugačije nego što je slučaj danas. Također, mnogi stari dokumenti bit će na latinskom, pa ako se ne služite dovoljno dobro tim jezikom, tu biste mogli doći do velike prepreke. Nemojte se ustručavati zatražiti pomoć jer će vam sigurno trebati.

I uza sav trud, velike su šanse da ćete negdje „zapeti“ zbog nedostatka podataka ili pak financijskih sredstva. Nemojte zaboraviti da je to zanimljiv, ali i nerijetko skup hobi, jer će pretraživanje podataka ponekad zahtijevati putovanja, a možda i izvan Lijepe naše.

Nemojte zaboraviti na knjige

Prije nego što započnete pretragu, proučite knjige koje se bave genealogijom, poviješću prezimena, migracijama stanovništva (zadruga i plemena), povijesne knjige, zbornike, članke, internetske portale na kojima možete saznati mnogo zanimljivih informacija, ali i stupiti u kontakt s osobama koje imaju isti hobi.

Nikada se ne zna, možda upoznate nekog svojeg daljnjeg rođaka.

(vam)
Foto: © FM2 - Fotolia.com