Sloboda od ograničenja

Hlače kao simbol moći i jednakosti- kako su ih žene počele nositi

Na današnji dan 1852. djevojka Emma Snodgrass uhićena je u Bostonu jer je nosila hlače, a mi smo se njoj u čast prisjetile kako su hlače postale dijelom garderobe svake žene

kakosuzenepocelenositihlace.jpg
Foto: Instagram

Hlače su se prvi put pojavile jer su praktične - štite i pokrivaju noge, a istovremeno omogućuju lako kretanje. No, ženama diljem Europe i SAD-a hlače su također predstavljale moć, jednakost i slobodu od ograničenja koja su im bila nametnuta - što onih fizičkih, što socijalnih i moralnih.

Usvajanje hlača kao popularnog odjevnog predmeta kod žena u zapadnom društvu vuče korijene iz pokreta za reformu odijevanja sredinom 19. stoljeća. Iako je u to doba bilo žena koje su već nosile odjeću poput hlača ako su se bavile tjelesnim vježbama ili kućanskim poslovima, ovakva se odjeća obično nosila daleko od očiju javnosti. Većina žena obično je nosila duge suknje koje su bile teške, izgledale glomazno i ograničavale im kretanje, a to je bio samo jedan od razloga zašto su žene htjele nositi hlače u javnosti.

No na putu da hlače postanu svakodnevnim predmetom u garderobi jedne žene stajalo je puno prepreka, a na jednu od njih je naišla i 17-godišnja djevojka Emma Snodgrass, koja je na današnji dan 1852. uhićena u Bostonu, i to zato što je nosila hlače. Ona je bila "lutalica u muškoj odjeći", "budalasta djevojka koja se kreće uokolo u muškoj uniformi" i "ekscentrična žena koja luta gradom", kako su ju drugi nazivali, a mi smo se njoj u čast odlučile prisjetiti kako su žene počele nositi hlače i kako je ovaj odjevni predmet od konzervativnog postao dijelom svakodnevne ženske garderobe.

Hlače u davnoj povijesti

U drevnoj Kini, već u prvom tisućljeću prije Krista, povjesničari su otkrili kako je bilo uobičajeno da muškarci i žene iz radničke klase nose hlače ili tajice, a oslikana keramika s kraja 400. p.n.e. iz antičke Grčke prikazivala je i žene ratnice koje nose hlače. Niz fotografija koje je indijska vlada naručila u 19. stoljeću za prikupljanje podataka o odjeći, običajima, trgovini i religijama različitih rasnih skupina na potkontinentu prikazao je brojne žene muslimanke, sikhe i hinduistice u salwar stilu koje su nosile "pidžama" hlače, koje su na kraju usvojili Europljani tijekom vladavine britanske istočnoindijske tvrtke u Indiji.

Žene su sredinom 1800-ih u Americi često nosile suknje koje su težile i do šest kilograma, zbog kojih su se počele žaliti na to da im se vuku po prljavoj ulici, da se zbog njih spotiču o stepenice, da im je u njima prevruće, da otežano dišu i još mnogo toga. Do 1850. Amelia Jenks Bloomer, aktivistica za ženska prava i prva žena koja je posjedovala, upravljala i uređivala novine za žene, popularizirala je hlače "bloomer" - široke hlače okupljene u gležnjevima, poput ženskih "harem" hlača koje su se nosile u srednjem dijelu Istočne i Srednje Azije.

Razdoblje dvaju ratova

Kada su žene tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata radile na industrijskim poslovima, postalo je neophodno nositi hlače i kombinezone, a 1911. pariški je krojač Paul Poiret predstavio "harem" hlače, u naumu da izmijeni i 'oslobodi' zapadnjačku žensku modu. Njegova suvremenica Coco Chanel, koja se i sama često odijevala u odijela svog dečka, počela je dizajnirati hlače za žene koje su u početku bile namijenjene za jahanje.

U tridesetima je Eleanor Roosevelt postala prva Prva dama koja se na formalnoj funkciji pojavila u hlačama, dok su se holivudske ikone Katharine Hepburn i Marlene Dietrich na svojim filmskim premijerama pojavile u odijelima s hlačama. Hepburn je u intervjuu iz 1981. čak priznala i da je kao dijete nosila odjeću svog brata, a po nošenju hlača poznata je i njezina prezimenjakinja Audrey Hepburn, koja je u mjuziklu "Smiješno lice" iz 1956. nosila šik hlače i kompletno crnoj kombinaciji koju i danas pamtimo.

Od šezdesetih do danas

Unatoč drugom valu feminizma šezdesetih godina, kada su žene bile ohrabrene razvojem poput dostupnosti kontracepcijskih pilula, i dalje je bilo kontroverzno da žena u javnosti nosi hlače. No onda se pojavio Yves Saint Laurent, predstavivši "Le Smoking", prvi ženski smoking, što je svejedno izazvalo bijes.

Tako su, primjerice, članicu njujorškog visokog društva Nan Kempner, odbili pustiti u restoran Le Côte Basque u New Yorku dok je nosila ženski smoking. No ona se nije dala omesti - skinula je hlače i umjesto njih odjenula jaknu koju je ovila oko nogu da izgleda kao mini suknja.

Konačno, hipi revolucija sedamdesetih ih donijela je novu dimenziju - žene su po prvi puta u javnosti nosile sve, od hlača s cirkonima do legendarnih hlača zvonolikog kroja, a danas gotovo ni ne možemo zamisliti žensku garderobu bez dobrog para traperica ili nekih svečanijih hlača.