Novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji

Korak unatrag u odnosu na sadašnji zakon?

Novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji

Nakon 30 godina Hrvatska bi trebala uskoro dobiti novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. I prije nego se našao na klupama saborskih zastupnika koji bi ga trebali izglasati, zakon je doživio val kritika, ponajprije nevladinih udruga, ali i stručne javnosti, liječnika koji se bave umjetnom oplodnjom. Udruga Roda – Roditelji u akciji zakon je ocijenila konzervativnijim i restriktivnijim od važećega, te upozorila kako će on osobama s problemom neplodnosti još više otežati put do djeteta. Štetan je za žene i protivan proklamiranoj populacijskoj politici, tvrde Rode.   
Nekoliko je predloženih rješenja izazvalo najviše reakcija, zašto ih se smatra neprihvatljivim, jesu li korak unatrag u odnosu na sadašnji zakon o umjetnoj oplodnji?

Pravo na umjetnu oplodnju ipak i za izvanbračne parove?  
Zakonodavac je predložio da pravo na postupke medicinski potpomognute oplodnje imaju samo bračni parovi. Takva mogućnost u javnosti je najviše kritizirana,  neslužbeno je već najavljeno da će se ta odredba mijenjati i uskladiti s Obiteljskim zakonom koji nevjenčane parove izjednačava s parovima u braku, te bi se tako i njima osiguralo pravo na umjetnu oplodnju. To pravo nemaju ni žene bez partnera bez obzira na medicinsku dokumentaciju o neplodnosti. Prema sadašnjem zakonu, koji je na snazi od 1978.godine, korisnici prava na medicinski potpomognutu oplodnju su i parovi u izvanbračnoj zajednici.  

Bez zamrzavanja zametaka
Protivnici predloženog zakona upozoravaju da će se smanjiti broj metoda postupaka potpomognute oplodnje, jer ne bi bilo dopušteno zamrzavanje zametaka. Prijedlog predviđa oplodnju samo tri jajne stanice pacijentice u jednom postupku, što znači da mogućnost zamrzavanja zametaka nije predviđena iako se sada koristi u praksi i povećava uspješnost svakog postupka za daljnjih deset posto. Udruga Roda smatra da će se smanjiti ne samo uspješnost postupaka zbog zabrane zamrzavanja zametaka, nego da će i znatno poskupjeti postupak, jer će žena nakon svakog neuspješnog pokušaja morati na ponovnu hormonsku stimulaciju, umjesto da se iskoriste zamrznuti zameci. I ugledni stručnjaci, liječnici koji se bave umjetnom oplodnjom ovih dana upozoravaju da će se, ako se ustraje na zabrani zamrzavanja zametaka, uspješnost medicinske oplodnje smanjiti za desetak posto, a veći dio parova otjerati u inozemstvo. Kada su takve zabrane donesene u Italiji i Njemačkoj, parovi iz tih zemalja također su otišli u druge države tražiti medicinsku pomoć da bi dobili dijete.  Italija je u travnju na kraju povukla sporni zakon, jer se pokazalo da destimulira umjetnu oplodnju. U Sloveniji je također dozvoljeno zamrzavanje zametaka, a prilikom potpomognute oplodnje ne provjerava se bračni status parova. Upravo u Sloveniju na postupak umjetne oplodnje i sada odlazi velik broj parova iz Hrvatske.   

Donatori nisu anonimni
Prijedlogom se dozvoljava donacija i sperme i jajne stanice, ali donator nije anoniman. Dijete kad navrši 18 godina imat će pravo doznati tko mu je biološki roditelj. Prema iskustvima drugih zemalja, oduzimanjem prava na anonimnost kod donacije jajne i sjemene stanice znatno se smanjuje broj donatora. Ta će odredba najvjerojatnije i biti zadržana u novom zakonu.  

Svaki šesti par u Hrvatskoj neplodan
Udruga Roda protivi se predloženom zakonu, te je organizirala potpisivanje peticije tražeći da se sporni zakon povuče iz procedure. Uoči nastavka lipanjske saborske sjednice posebnim se pismom obratila i svakom zastupniku apelirajući da ne glasuju za takav zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Iz Udruge podsjećaju na podatak da je svaki šesti par u Hrvatskoj neplodan, da je uspješnost svakog pojedinog postupka oko 25 posto, te da država godišnje osigurava sredstva samo za 1300 postupaka. Nakon što ga je Vlada poslala Saboru, na parlamentu je odluka o predloženom zakonu. Moguće ga je i povući iz procedure, što je malo vjerojatno, ili pojedina rješenja, koja su izazvala najviše kritika, mijenjati amandmanima, o kojima se zasad samo nagađa. Novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji  s velikom neizvjesnošću očekuje oko 18 posto stanovništva Hrvatske koje ima problem neplodnosti.

(M.G.)