Oralna upotreba pčelinjih proizvoda, meda i propolisa (kao najzastupljenijih), obično se veže za jesenski i zimski period, prvenstveno radi podizanja imuniteta. Samo ponekad vrlo mali broj ljudi sjeti se blagodati pčelinjih proizvoda i u ljetnim mjesecima zbog čega se postavlja pitanje: kako i zašto koristiti med, propolis, pelud i matičnu mliječ ljeti?
Ljeti je normalno izlaganje kože suncu, bilo za vrijeme radova na otvorenom ili u vrijeme godišnjih odmora. Preplanula put u posljednje vrijeme predstavlja ideal ljepote. Naravno da je umjereno izlaganje suncu neophodno za očuvanje zdravlja (poticanje sinteze D-vitamina u koži koji je neophodan za normalan rast i mineralizaciju kosti, no za njegovo stvaranje dovoljno je izlaganje UV zračenju samo 5-15 minuta dnevno), vitalnosti i dobrog raspoloženja, no ponekad nakon dugih i prekomjernih sati provedenih na prejakom suncu koža trpi neugodne i nimalo bezopasne posljedice. Slučajnim ili namjernim pretjeranim izlaganjem suncu vrlo često zaboravljamo na štetne učinke UV-zraka. Preplanulost je, zapravo, obrambena i zaštitna reakcija kože od UV-zraka i znak da je u njoj već došlo do štetnih promjena.
Malo o građi i funkciji kože
Koža je naš najveći organ koji se sastoji od površinskog i dubinskih slojeva. Tri osnovna sloja su: epidermis - površinski sloj koji je u direktnom dodiru s vanjskim svijetom (sastoji se od četiri sloja, u njemu nema krvnih žila, a stanice se hrane difuzijom iz donjih slojeva kože), dermis (dublji i deblji sloj koji se sastoji od vezivnog tkiva, u tom sloju kože nalaze se mnoga osjetilna tjelešca kojima primamo osjete dodira i topline, te folikuli dlaka, žlijezde znojnice i lojnice, limfne i krvne žile) i subkutis (ovaj sloj tkiva čine potkožno masno tkivo i nešto veziva).
Koža ima nekoliko funkcija: štiti od vanjskih utjecaja i sprječava isušivanje tijela te ulazak tekućina, štetnih tvari i mikroorganizama u tijelo, sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature kroz nekoliko mehanizama - podizanjem dlaka (naježiti se), znojenjem, širenjem i sužavanjem krvnih žila, istovremeno nas odjeljuje od okoline, ali i spaja s njom omogućujući svojim osjetnim tjelešcima i živčanim završetcima da dodirnemo i osjetimo svijet oko nas, zatim služi i kao skladište masti i vode, a osim toga u koži nastaje uz sunčevo svjetlo (UV zračenje) i vitamin D.
Vrste UV zračenja
Iako samo mali dio spektra sunčevog zračenja otpada na ultraljubičasto zračenje (UV), ono nam može uzrokovati ozbiljne probleme ako mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite. Razlikujemo tri vrste UV zračenja, koje ovise o valnim dužinama te o intenzitetu energije zračenja Sunca koja dolazi do površine Zemlje. Ovisno o tome imaju i različite utjecaje na ljudski organizam. Ultraljubičasto zračenje C (UVC) nema neku bitniju ulogu jer ga skoro u potpunosti apsorbira ozonski sloj Zemlje. Za štetno djelovanje sunčevog zračenja na našu kožu odgovorna su ultraljubičasta zračenja tipa A i B.
UVB zračenje kratke valne dužine (290 – 320 nm) je zračenje velike energije - uzrokuje jaku fototoksičnost, ali ne prodire u dublje slojeve kože. Odgovorno je za pigmentaciju kože, pri jačem izlaganju može uzrokovati crvenilo na koži i opekotine dok dugotrajnim izlaganjem izaziva prerano starenje i dehidraciju, a može uzrokovati i rak kože.
UVA zračenje ( valne dužine 320 – 400 nm ) prodire u dublje slojeve kože i iako je niske energije, može uzrokovati oštećenja koja se kumuliraju, pa je moguć razvoj karcinoma kože u kasnijoj fazi života.
Intenzitet UV zračenja, a time i njegove negativne posljedice ovise o nizu čimbenika, kao što su godišnje doba, doba dana, oblačnost i čistoća zraka, geografski položaj i nadmorska visina. UVB zračenje je znatno slabije zimi, ujutro i kasnije popodne te po oblačnom vremenu, a najjače je ljeti, u podne. UVA zrake prodiru (za razliku od UVB) kroz staklo i kroz oblake, a blizina snijega ili vode povećava opasnost zbog refleksije. Sve je to poželjno znati kako bi se poduzele odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu od sunca. Svjesnost od opasnosti nikako ne znači da se moramo odreći užitaka ljeta, no oprez je svakako potreban, a najvažnije je pridržavati se preventivnih mjera - izbjegavati izlaganje suncu u razdoblju od 10 do 16 sati i koristiti odgovarajuću zaštitnu kremu.
Dugogodišnje i neumjereno izlaganje suncu ipak dokazano ima štetne posljedice. Rane posljedice su sunčane opekotine (solarni dermatitis), nakon neposrednog intenzivnog izlaganja suncu u vrijeme najjačeg zračenja (između 10 i 15 sati u ljetnom periodu). Razvoj opekotina prvenstveno ovisi o tipu kože, trajanju izlaganja suncu i eventualnoj refleksiji zračenja preko vode ili pijeska. Osim lokalne reakcije na koži, u težim slučajevima mogu se pojaviti i opći simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, glavobolja, mučnina i povraćanje.
Primjenom pčelinjih proizvoda, ako do takvih stanja dođe, svakako možemo olakšati nastale probleme. Primjerice, kod glavobolje i mučnina korisna će biti limunada zaslađena medom uz dodatak peluda, dok se kod povraćanja limunada uzima u manjim količinama, po jedna jušna žlica svakih 10-15 minuta.
Blagodati pčelinjih proizvoda
S aspekta apiterapije svakako je korisno i neophodno uključiti i pčelinje proizvode u svakodnevnu prehranu zbog njihovog pozitivnog djelovanja na kožu koju ćemo time bolje pripremiti za izlaganje suncu. Uzimanjem 10-15 g peludnih zrnaca dnevno zadovoljavaju se dnevne potrebe organizma za aminokiselinama, a prednost peluda pred drugim namirnicama je i ta da sadrži sve osnovne hranjive tvari: bjelančevine, ugljikohidrate, organske kiseline, vitamine, mikroelemente, fitohormone i dr.
Zanimljiva je i činjenica da jedan gram peluda sadrži višednevnu potrebnu dozu rutina (bioflavonoid, vitamin P) koji je snažan antioksidans sposoban za vezanje metalnih iona i smanjuje produkciju štetnih iona kisika (oksidacijski stres). U kombinaciji s C vitaminom, apsorpcija rutina je veća i djeluje protuupalno (i sunčane opekline kože vrsta su upalnog procesa). Istraživanja su pokazala da rutin sprječava razvoj bolesti vena (proširene vene, duboka venska tromboza, kronična venska insuficijencija) što u praktičnoj apiterapiji znači da bi se pelud trebala koristiti i kod problema s venama koji najviše kompliciraju i otežavaju život u ljetnim mjesecima.
Pelud kao namirnica koja sadrži i vitamine B kompleksa preporučuje se i za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Za ovu je namjenu nemoguće izdvojiti pojedini B vitamin kao važniji od drugih. Tako vitamin B2 štiti kožu od pucanja, vitamin B3 pomaže kod suhe i upaljene kože, vitamin B5 vlaži kožu i pomaže u borbi protiv problematične kože, a biotin sprečava perutanje kože. Za kupku koja će revitalizirati kožu tijela u vodu za kupanje dodamo 200 ml vrhnja ili mlijeka u koje smo dodali istu količinu meda.
Vodenu otopinu peludi (uvijek svježe pripremljenu) možemo aplicirati lokalno na mjesto gdje se pojavila alergija (osip) kože izazvana izlaganjem UV zračenju. Važno upozorenje: oralno uzimanje peludi ne preporučuje se osobama alergičnim na pelud bez konzultacija s liječnikom.
Čistu sirovu svježu matičnu mliječ koristimo za njegu nježne, tanke i vrlo osjetljive kože lica - za područje oko očiju.
Ublažavanje posljedica prekomjernog izlaganja suncu
Zbog različitih oštećenja na razini DNK, od pretjeranog izlaganja suncu mogu nastati dugotrajne posljedice, od kojih je prijevremeno starenje (tzv. fotostarenje), najblaže. UVA i UVB zrake prodiru u kožu i oštećuju strukturu kolagena i elastičnih vlakana, uzrokujući gubitak gipkosti i elastičnosti kože te sposobnost vezanja vlage, a posljedice su suha koža, bore i neumjerena pigmentacija.
Najteža posljedica dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenja su zloćudne promjene - karcinomi kože. Dokazana je povezanost učinka UV zračenja s nastankom najopasnije vrste kožnog raka – malignim melanomom. Zbog toga treba često naglašavati i upozoravati na činjenicu da je utjecaj sunca na ljudski organizam kumulativan, pa se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi. Upravo zato je poželjna svakodnevna oralna primjena peludi, meda i propolisa (polifenoli iz propolisa ne samo da djeluju na upale izazvane mikroorganizmima nego i na one upale koje nisu izazvane infektima, primjerice, opekline od sunca, zračenja ili kemikalija, autoimune upale).
Sunčane opekline (solarni dermatitis) je upala kože koja je uzrokovana pretjeranim izlaganjem UVB zrakama iz sunčevog svjetla. Nastanak i razvoj sunčanih opeklina prvenstveno ovisi o tipu kože (češće se pojavljuje kod osoba svijetle puti), jačini sunčeva svjetla, godišnjem dobu, trajanju izlaganja suncu, a vrlo je važnu ulogu ima i refleksija zračenja. Crvenilo kože javlja se obično 4-6 sati nakon izlaganju suncu, najjače je nakon 12-24 sata, a nestaje 72 sata nakon izlaganja suncu, uz razvitak pigmentacije. Koža je topla, edematozna (otečena), a izražen je osjećaj pečenja, pa i boli.
Za takva stanja preporučuje se oralna upotreba 30 %-tne alkoholne otopine propolisa 2-3 puta dnevno po 10-tak kapi. Lokalno pak koristiti hladne medne obloge (otopiti 200 g meda u 500 ml čaja od kamilice, metvice ili lavande, rashladiti i stavljati obloge). Med ja odlično sredstvo za njegu tako oštećene i dehidrirane kože jer sadrži vitamine i mineralne tvari koje revitaliziraju kožu te privlači i zadržava vlagu.
Također se može napraviti i maska za kožu od 200 ml hladnog jogurta, 2 velike žlice meda (cca 50 g) pomiješati i aplicirati na željeno mjesto.U kombinaciji s oblozima poželjno je koristiti i hidratantnu propolis kremu (samo masna propolis krema nije poželjna zato što zatvara pore i tako sprečava hlađenje kože).
Još jedna od opcija je pomiješati usitnjenu pelud i med u omjeri 1:3 i u tu mješavinu dodati gel od aloe vere (bezbojan i želatinozne strukture, a nalazi se u unutarnjem dijelu lista ove ljekovite) kojega možete vrlo lako napraviti i sami ako imate biljku aloe stariju od dvije godine jer će tek tada gel imati sva svoja blagotvorna svojstva. Odrežite nekoliko vanjskih listova s biljke, a zatim ostavite lišće u uspravnom položaju nekoliko minuta da se tamnija smola isprazni.Operite listove i nožem oljuštite kožu lista ispod koje ćete ugledati gel. Iscijedite gel i pomiješajte s prethodno pripremljenom mješavinom meda i peludi u omjeru 1:1. Ako nemate gel aloe, pripremljenu mješavinu (u količini 20%) dodati u hidratantni losion za njegu tijela.
Bitno je podsjetiti se činjenice da su pčelinji proizvodi izvor profilaktičkih sastojaka koji u svako godišnje doba blagotvorno djeluju na ljudski organizam i kao takve ih je poželjno svakodnevno uvrstiti u prehranu, a po potrebi i u njegu oštećene kože jer aplikacijom na osjetljivu i oštećenu kožu ne izazivaju alergijske reakcije već samo potiču regeneraciju i zdravlje kože.
Autorica: Gordana Hegić, mag.ing.
Izvor: Hrvatska pčela, srpanj/kolovoz 2014.
Preuzeto s: Naturala.hr
Foto: © Alliance - Fotolia.com