Unatoč tome što se Božić sve više povezuje sa shoppingom, poklonima i konzumerizmom, diljem svijeta su se uspjele održati prave, tradicionalne vrijednosti koje tom blagdanu daju pravu smisao. Po mnogima najljepši kršćanski blagdan i svojevrsni festival ljubavi popularan je i zbog brojnih običaja koji su se s vremenom ispremiješali među kulturama, ali i zbog unikatnih tradicija koje su uspjele izdržati nagrizanje vremena te su i danas jednako žive kao i prije stotinu godina.
Tradicionalni hrvatski božićni običaji dobro su nam poznati. Od Adventa, kolača, mesa i ribe koju jedemo, pa sve do napjeva pjesama i alkoholnih pića koje pijemo – običaji se prenose s koljena na koljeno i ne trpe mnogo promjene, a mi ih volimo baš zato što nas prate od samog djetinjstva.
Danas ti tako predstavljamo upravo takve stare božićne običaje Europe i njezinih naroda, a koji dokazuju kako su božićni blagdani i Advent doista razdoblje ljubavi, topline i radosti. Iako možda ne možemo tamo otputovati, i dalje možemo uživati u samoj činjenici da postoje. Raznolikost slavlja i obilježavanja najvećeg blagdana u godini lijepa je sama po sebi.
Sinterklaas
Ulogu Svetog Nikole u Nizozemskoj i Belgiji ima Sinterklaas koji 6. prosinca parnim brodom dolazi iz Španjolske. Običaj potječe iz vremena Filipa II. (1527-1598), odnosno Kraljevine Španjolske, Nizozemske i Belgije. Djeca čizmice tradicionalno ostavljaju ispred ulaznih vrata, a dolazak se obilježava i u lukama diljem zemlje, pogotovo u Amsterdamu i Antwerpenu.
Švedski Julbock
Kozorog Julbock je svojedobno predstavljao nordijskog boga Tora, ali se običaj izgradnje figure Julbocka održao i nakon dolaska kršćanstva. Danas je prisutan kao božićni nakit od sjena, a najpoznatija je 13 metara visoka figura Julbocka u gradu Gävleu. Mještani se svake godine klade hoće li figura od sjena preživjeti do Nove godine ili će je vandali prije toga zapaliti.
Ruski 'Svyatki'
Rusija ima obilje božićnih tradicija – od zamjene Djeda Mraza za Oca Mraza do bezmesne gozbe na Badnjak, ali ništa nije fascinantnije od državne proslave božićnih praznika. Ovo vrijeme tamo znaju nazivati “najnečasnijim godišnjim dobom” ili “Svyatki” kako ga zovu Rusi. To vrijeme traje od pravoslavnog Badnjaka 6. siječnja do Bogojavljenja 19. siječnja. Ova poganska tradicija uključuje gozbu, rusku božićnu glazbu, gatanje, kazalište, lokalne podvale i ronjenje u zaleđena jezera i rijeke u zemlji.
U Venezueli na misu idu na koturaljkama
U tjednu uoči Božića, stanovnici Venezuele svakodnevno pohađaju crkvenu službu pod nazivom Misa de Aguinaldo (ranojutarnja misa). U glavnom gradu Caracasu je običaj da se na misu putuje na koturaljkama. To je doista toliko raširena praksa da su mnoge prometnice u glavnom gradu zatvorene do 8 sati ujutro kako bi se vjernicima osigurao siguran prolaz.
Meksičke zajednice zamjenjuju božićna drvca za umjetničke jaslice
Meksiko je zemlja koja je poznata po živopisnim bojama i veselim proslavama, tako da ne čudi što je tradicionalni meksički Božić jedan od najsjajnijih slavlja svih vremena. Svakako, neke meksičke obitelji još uvijek postavljaju božićna drvca, ali tijekom božićnih blagdana češći božićni običaj predstavlja uređenje jaslica te ih se trude urediti što ljepše. Nazvani “nacimientos”, mještani s ponosom pokazuju jaslice u svojim domovima ili vrtovima.
Patuljci s Islanda
Dok u većini zemalja poklone nosi jedna osoba (Djed Mraz/Božićnjak ili Mali Isus), djeca na Islandu čekaju 13 božićnih patuljaka. Izvorno se radi o trolovima koji su se "popravili" dolaskom kršćanstva i počeli nositi darove. Kuće ne obilaze zajedno nego su se međusobno rasporedili po danima od 12. do 24. prosinca pri čemu posljednji patuljak ostaje do samog Božića. Islandski adventski kalendar stoga nema 24 nego 13 prozorčića.
U Španjolskoj sva sela sudjeluju u božićnoj lutriji
Ako se ikada 22. prosinca nađeš u Španjolskoj, primijetit ćeš kako se Španjolci ne udaljavaju previše od svojih televizora ili radija. To je zbog toga što se na taj dan izvlači božićna lutrija. Uglavnom svi u Španjolskoj kupuju kartu jer se nadaju da će osvojiti “El Gordo”. Glavna nagrada može iznositi i do 600 milijuna eura.
U Australiji Djed Mraz postaje surfer
Australci svoje božićne blagdane provode pod suncem, u moru, surfajući i roštiljajući. Na plaži Bondi surferi hvataju valove noseći kape Djeda Božićnjaka. Još je 2015. godine skupina australskih mještana oborila rekord najvećeg broja kostimiranih Djeda Mrazova surfera.