Kakav je to kapitalizam koji se čak ni Amerikancima ne sviđa? Saznajte u vrhunskom oskarovskom dokumentarcu

Ovogodišnji pobjednik Oscara u kategorji najboljeg dokumentarnog filma je "American Factory", intrigantan Netflixov film koji će vas prikovati za male ekrane

Kakav je to kapitalizam koji se čak ni Amerikancima ne sviđa? Saznajte u vrhunskom oskarovskom dokumentarcu

Početkom veljače oči cijeloga svijeta bile su uprte u Hollywood i dodjelu prestižne filmske nagrade Oscar, a iako su u fokusu uvijek najviše dobitnici u kategorijama igranog filma, ne treba zaboraviti na dokumentarne filmske uspjehe koji često mogu biti čak i intrigantniji i originalniji od igranih blockbustera. Život ipak piše najbolje i najluđe priče. 

Iako se o dokumentarnim hitovima poput "The Cave" i "Honeyland" više pisalo, na kraju je na ovogodišnjoj dodjeli Oscara u kategorji najboljeg dokumentarnog filma trijumfirao Netflixov "American Factory", film o radu, radnicima i kulturnim razlikama. 

Kada u Ohiou u SAD-u, u zajednici koja je prije velike ekonomske krize 2008. živjela lagodnim životom srednje klase zahvaljujući velikoj tvornici General Motorsa, kineski investitor odluči podignuti svoju tvornicu automobilskoj stakla i dokazati da i Kinezi mogu investirati i razvijati industriju u SAD-u, a ne samo obrnuto - osiromašena, umorna zajednica nekdašnjih GM-ovih radnika oduševljeno odluči podržati taj dar globalizacije te prihvatiti brojna radna mjesta u kineskoj tvornici. 

Nakon što su doživjeli da se njihova bivša tvornica zatvorila i oko 10.000 ljudi ostavila bez posla, bivši zaposlenici te propale General Motors tvornice u Kinezima vide spasitelje koji će im napokon dozvoliti da stave kruh na stol. Puni nade, elana i velikih očekivanja, lokalcima ni na trenutak um ne okrzne misao da bi rad u kineskoj tvornici mogao biti barem zericu drugačiji od onog u američkoj tvornici. I tu nastaju problemi.


"American Factory" intrigantan je dokumentarni prikaz razvoja kineske Fuyao tvornice automobilskog stakla u SAD-u, ali i razlika između kineske i američke radničke kulture, jer ovaj film zapravo govori o tome što se dogodi kada netko Amerikancima stvarno donese pred vrata surovi kapitalizam u koji oni navodno toliko vjeruju. 

Otkrit ćemo vam - najveći neoliberali postaju sindikalisti, a zemlja slobode i hrabrih postaje radnička baza ugnjetavanih i potlačenih. Iako SAD definitivno ne povezujemo uz radnički pokrete, sindikate i tradiciju borbe za radnička prava, kroz sat i pedeset minuta koliko traje "American Factory" naučit ćemo kako se lako psihologija mase promijeni kada se ljude navikle na jedan standard pokuša priviknuti na drugi - nešto suroviji, hladniji i direktniji. 

Ovaj fantastični dokumentarac sporog, ujednačenog ritma zoran je primjer kako unatoč zajedničkim htjenjima i ciljevima, dvije skupine ne uspjevaju ostvariti komunikaciju niti međusobno razumjevanje. Jedni su navikli na stegu, odvojenost od obitelji, žrtvuju se i misle da je rad esencija života. Drugi su navikli na prava, zaštitu na radu, slobodne dane i vjeruju u poštovanje zakona svoje zemlje. 

Predrasude od benignih stereotipa prerastu u rasističke tvrdnje, a s obje strane se javlja ozbilajn antagonizam. Policijske metode, zastrašivanje i ucjene mješaju se sa zahtjevima za slobodu i pokušajima remećenja proizvodnje, a sve to zato jer se ljudi, iako voljni raditi, nisu mogli usuglasiti oko načina i značenja rada. 

Fascinantan, vrlo pronicljiv i u svojoj biti zastrašujuć, "American Factory" ilustracija je neugodne budućnosti u kojoj neće više biti mjesta za radničku neposlušnost ili bunt. Sloboda izražavanja, djelovanja i izbora bit će ograničena, a ljudi iz pojedinaca pretvoreni tek u kotačiće u velikom mehanizmu stvorenom sa samo jednom svrhom - generiranju profita. Neovisno o ljudskim žrtvama. 

S obzirom na kvalitetu, zainmljivu priču od velikog značaja za američku javnost i fantastične režije, nije ni čudo da je "American Factory" osvojio Oscara. Ova društvena kronika jednog doba tužan je svjedok propale industrije SAD-a i nemogućnosti da ta zemlja, izgrađena na ideji američkog kapitalističkog sna, više hoda korak uz korak s azijskim tvornicama koje melju sve pred sobom ne obazirući se na ništa oko sebe.